Ističu da bi diferencirana stopa poreza na dodatu vrijednost i ukidanje cenzusa u obuhvatu obveznika PDV mogli dati dobre efekte i nadoknaditi prihode koje bi budžet Federacije BiH izgubio smanjivanjem fiskalnog opterećenja zarada.
Ovo je stav kompanije Klas o nedavno prezentiranom dokumentu "Poreska reforma u funkciji investicija i zapošljavanja", a zvanično je upućen Federalnom zavodu za programiranje razvoja kao nosiocu projekta.
Prijedlog poreske reforme Klas smatra prvim, ali značajnim korakom na putu do smanjivanja stope poreza i doprinosa na plaće, odnosno konačnog rasterećenja privrede od velikih državnih nameta.
Međutim, s ciljem zaštite budžeta običnih građana "Klas" zagovara smanjivanje stope PDV-a na brašno, hljeb i druge osnovne životne namirnice sa 17 na sedam posto, uz istovremeno povećanje stope poreza na luksuz, uvođenje novih poreza i neizostavne uštede u javnom sektoru.
Drugi prijedlog "Klasa" je ukidanje cenzusa u obuhvatu. Prema zvaničnoj statistici, u BiH 40 posto pekara i 24 posto mlinova posluje van sistema PDV-a, a opravdano se procjenjuje da bi taj procenat bio još veći ako bi došlo do porasta stope PDV-a.
Poznato je da mnoge samostalne zanatske, uslužne i trgovačke radnje svjesno prikazuju prihod manji od 50.000 KM kako bi izbjegli plaćanje poreza i drugih obaveza, pa su zbog toga u startu u znatnoj povoljnijem položaju od privrednih subjekata iz sistema PDV-a, navode iz "Klasa".
Kalkulacije pokazuju da bi istovremenim smanjivanjem stope PDV-a na sedam posto za brašno i hljeb i uvođenjem obaveze plaćanja tog poreza za sve mlinsko-pekarske proizvođače na teritoriji BiH država imala približno isti nivo prihoda kao i sada.
Kada bi zadržala trenutnu stopu PDV-a i u obavezu plaćanja uvela sve mlinsko-pekarske proizvođače dobila bi dodatnih 69 miliona KM godišnje.
U "Klasu" su sigurni da će javnost podržati njihove prijedloge, jer trenutna situacija, u kojoj se samo na tržištu brašna i hljeba nelegalno prometuje skoro pola milijarde KM, ne odgovara najprije građanima BiH, a potom državi i legalnim privrednim subjektima.
"Klas" godišnje u državni budžet uplati u prosjeku 5,5 miliona KM. Novac koji bi uštedjeli na porezima i doprinosima mogli bi usmjeriti u nove investicije, otvaranje novih radnih mjesta ili povećanje plaća uposlenicima u proizvodnom procesu, navode iz "Klasa".
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
