Akademik Igor Rudan: Spremite se na niz karijera, stari model obrazovanja odlazi u historiju

To je kazao u intervjuu u emisiji "Razgovor s razlogom" Hrvatske radiotelevizije (HRT), odgovarajući na pitanje da li se danas uopće isplati mnogo vremena ulagati u obrazovanje.

Rudan je napomenuo da je ranije onaj ko je znao više od drugih mogao napraviti razliku i to znanje naplatiti.

"No, danas kada imate umjetnu inteligenciju koja je trenirana na cjelokupnom ljudskom znanju i svim knjigama ikad napisanim, na bilo kojem jeziku, i možete u sekundi bez ikakvog troška i truda dobiti informaciju o bilo čemu, meni je teško zamisliti na koji će to način ljudi u budućnosti moći svoje znanje pretvarati na tržištu u novac", rekao je Rudan.

Personalizirano obrazovanje za sve generacije

Kako je naveo, riječ je o potpuno novoj situaciji kakva se nikad ranije u historiji nije dogodila. Brine ga, kazao je, što bi se školstvo umjesto općeg obrazovanja moglo okrenuti modelu u kojem će svako, bez obzira na godine, učiti samo ono što mu u određenom trenutku treba da bi došao do posla.

"I cijeli sistem edukacije će se personalizirati potrebama ljudi u svim životnim dobima kako bi im pomogao da na tržištu nešto zarade", smatra Rudan.

Više karijera tokom jednog života

U intervjuu za HRT podsjetio je i na svoju knjigu "Razmišljanje o prilagodbi u 21. stoljeću", u kojoj je prilagodljivost opisao kao najvažniju osobinu ovog stoljeća jer nas čekaju promjene kakve nikad ranije nisu viđene.

"Evo vidite, ja već četvrtu karijeru u ovoj dobi pokrećem u nauci, tako da će se i drugi morati jednostavno pripremiti da će imati niz karijera i da će svaka trajati neko vrijeme, a onda će se možda morati prekvalificirati za nešto drugo", kazao je.

Dodao je da je teško predvidjeti šta će se dešavati, ali da će prilagodljivost sigurno biti korisna.

Ko je Igor Rudan

Rudan je rođen 1971. godine u Zagrebu. Prema njegovom profilu u Evropskoj akademiji (Academia Europaea), od 2011. godine je profesor međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Edinburghu, gdje je 2015. osnovao Centar za globalno zdravlje.

Suosnivač je saradničkog centra Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za istraživanje i obuku u oblasti zdravlja populacije, a 2011. je pokrenuo časopis Journal of Global Health. Član je Kraljevskog društva u Edinburghu od 2016. godine.

Šira javnost u regiji poznaje ga i kao popularizatora nauke, posebno po tekstovima o pandemiji koronavirusa.