INTERVJU / "Kapitalizam treba primijeniti elemente socijalizma"

U Sarajevu ćete održati predavanje pod zanimljivim nazivom "Privredna kriza je rješenje“. Zbog čega krize smatrate potrebnim i dobrim i zbog čega je promjena nužnost?

Krize su dobre za svijet, za države, za čovjeka. U krizi se prestane sa inercijom, ponašanjima koja više ne odgovaraju promjenjenim okolinama. U krizi se razmišlja o novim idejama, koje vode novim rešenjima, napretku. Poslije svake krize svijet dobije nova rešenja koja poboljšavaju život čovjeka.

Promjene su u stvari novi načini ponašanja koji su više prilagođeni stepenu tehnološkog i društenog razvoja društava u cjelini.

Šta u vremenima krize savjetujete svojim klijentima i šta ćete poručiti onima koji dođu na Vaše predavanje? Kako krizu najbolje iskoristiti u vlastitom interesu?

Kad dođe do krize, to je vrijeme samoispitivanja. Gdje smo u tom brzo promjenjivom svijetu? Gdje su ostali oko nas i šta je potrebno poduzeti da u trci za nove prilike budemo brži i bolji.

Krizu je moguće najbolje izkoristiti za sebe sa novim idejama koje su najbolje prilagođene potrebama potrošača. Kvalitet nije više razlog za uspjeh, razlog za uspjeh je diferencijacija, biti drugačiji i time prepoznatljiviji.

U svojim prethodnim medijskim istupima isticali ste povratak odgovornosti potrošača i porodičnih vrijednosti u kriznim periodima. Koji su još pozitivni efekti krize?

U prepoznavanju krize prvo zavlada panika i osjećaj odgovornosti za svoju i sudbinu svojih najbližih. Porodica se ponaša kao kokoške kad osjete blizinu lisice. Sklope se u tijesnu grupaciju misleći da su zbog toga jači i očekuju pomoć jedni od drugih. Trendovi pokazuju da je poslije uočavanja krize ojačala pripadnost familiji i da su se u domove vratila neka pozitivna vrednovanja iz prošlosti.

Možete li prognozirati kada će ekonomija izaći iz krize i šta nosi budućnost?

Na osnovu ponašanja poslije uočavanja krize koja je postala evidentna 15. septembra pretprošle godine kada je pala najveća banka u SAD-u, "Lehman Brothers", mogu reći da su se brzo vratili prijašnji uzorci ponašanja, naprimjer u bankarstvu. Nakon ulaganja 700 milijardi dolara u rješavanje pitanja banaka u SAD-u, te su se institucije oporavile i u prošloj godini već zabilježile profite iz kojih će, po mojim podacima, isplatiti svojim zaposlenim oko 12 milijardi dolara nagrada. Sistem se vraća na kolosijek prije krize i neki već prognoziraju nastanak novog vrha krize u septembru ove godine.

Po mom mišljenju će biti potrebna promjena strukture kapitalističnog uređenja koji bi trebao primjeniti neke elemente socijalističkog uređenja. Indikativno je da je Marx postao bestseller u literaturi političke ekonomije.

Jedini ste slovenski autor knjige o korporativnom dizajnu. Recite nam nešto više o njegovom značaju i prednostima koje nudi?

Korporativni dizajn treba da nosi sobom identitet korporacije na simboličkom nivou, željeni identitet korporacije. On stvara znanje i mišljenje ciljnih grupa o korporaciji. Bez brižljivog planiranja i upravljanja korporativnog dizajna predodžba ciljnih skupina u javnosti o korporaciji je anarhična.

Kakav je odnos kompanija na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na BiH, prema korporativnom dizajnu, prihvaćenosti i njegovoj primjeni u svakodnevnom poslovanju?

Sjećam se anegdote kada je generalni direktor velike korporacije iz bivše Jugoslavije na spomen marketinške orijentacije rekao: "Marketing, marketing, da li to ima neke veze sa markama?".

Menadžeri na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na BiH, nisu napredovali daleko od toga.