"Poznato je da mi trenutno pet puta više uvozimo hrane nego izvozimo, i svake godine iz džepova naših ljudi u inozemstvo za hranu ode oko dvije milijarde maraka. Sve je to posljedica pogrešne politike posljednjih godina, bez zaštite i s nedovoljno poticaja, zbog čega je proizvodnja hrane kod nas došla na rub propasti. Imamo prirodno bogatu zemlju i vrijedne ljude, a moja obveza kao resornoga ministra i cjelokupne Vlade FBiH, jeste da im stvorimo ambijent u kojem će biti još uspješniji. Hvala svima koji proizvode hrane. Siguran sam da ćemo zajedničkom borbom pobijediti sve one koji nam budu stajali na putu da osiguramo dovoljno hrane za domaće stanovništvo", poručio je ministar Ivanković-Lijanović u saopćenju za javnost.
Inače, obilježavanjem ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane slavi se 66. godišnjica osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – FAO. Ovogodišnja tema 31. Svjetskoga dana hrane "Cijene hrane – od krize do stabilnosti" izabrana je kako bi se naglasio ovaj trend i ono što se može uraditi da se ublaži utjecaj krize na one najranjivije.
Rast cijena hrane najviše pogađa najsiromašnije – posebice u gradovima, te one bez posjeda – odnosno one koji troše čak 75 posto svojih prihoda na hranu. Prema procjenama, zbog visokih cijena hrane u razdoblju 2007-08. godine, broj gladnih se povećao na 80 miliona. Za siromašne proizvođače hrane nestalnost cijena povećava neizvjesnost i odvraća ulaganja, koja su suštinski važna za povećanje proizvodnje hrane i smanjenje siromaštva. Na nacionalnom nivou dolazi do inflacije zbog sve većih cijena hrane, dok sve veći i nestalniji računi uvezene hrane prijete valutnim rezervama, utječu negativno na razvojne proračune i usporavaju rast i razvoj.
