Cijene nafte iz koje Iran stvara svoje devizne rezerve od jula su pale za više od 60 procenata, dok s druge strane zlato stalno drži dobre pozicije na tržištu, kazali su analitičari.
U petak je zabilježen rast cijene zlata od još pet procenata, tako da je kraj sedmice taj plemeniti metal zaključio ukupnim rastom na 742,50 dolara za uncu (oko 28,35 grama) u okviru terminskih trgovanja na berzi Comex, što je 10 američkih dolara više u odnosu na cijenu od 7. novembra.
Kao četvrti najveći proizvođač nafte na svijetu Iran je, povrh svega, suočen s problemima vezanim za svoj nuklearni program, zbog koga je Zapad toj zemlji uveo sankcije, podsjećaju svjetske agencije.
Prije pada cijena Iran je od izvoza nafte dobro zarađivao, pa su u aprilu devizne rezerve te zemlje dostigle, kako se procjenjuje, oko 80 milijardi dolara.
Potom je, međutim, počela da se širi globalna ekonomska kriza koja je smanjila tražnju za tom glavnom energetskom sirovinom današnjice, što je uzrokovalo i nagli pad cijena nafte.
U augustu je Međunarodni monetarni fond (MMF) saopćio da će ako cijene iranske nafte padnu na 75 dolara za barel, Teheran u bliskoj budućnosti biti suočen s deficitom na tekućem računu, što bi ta zemlja, izložena ekonomskim sankcijama i finansijskoj izolaciji, veoma teško mogla savladati.
Pojavilo se već nekoliko informacija o tome da je zbog posljedica sve čvršćih sankcija Iran počeo uzimati svoj novac uložen u evropske banke.
Prema jednoj od tih vijesti Teheran je iz banaka u Evropi već uzeo natrag 75 milijardi američkih dolara i konvertirao ih je u zlato, koje je potom uložio u azijske banke. Iran je, međutim, te informacije demantirao, objavila je agencija Reuters.
