Internacionalizacija Sarajeva kao strategija ekonomskog rasta
Ekonomska kriza koja je posljednjih nekoliko godina uzdrmala svijet, u novom naletu ostavit će dugotrajnije posljedice u evropskim zemljama. Višestoljetni prosperitet bogatih zapadnih zemalja popularizirao je hedonistički način razmišljanja, što je veliki broj “jakih ekonomija” bacio na koljena. U ovakvim situacijama najčešći instrument za prevazilaženje ekonomske krize je povećavanje poreza, što zemlje koje ga koriste vodi u postupno gašenje privrede.
Uvođenje novih nameta rezultira zatvaranjem malih i srednjih preduzeća koja to ne mogu finansijski podnijeti. Javna potrošnja tada crpi sredstva iz preostalih privrednih subjekata kojim se ponovo povećavaju porezi. Takva fiskalna politika vodi ka potpunom gušenju privrede. Rješenja za oporavak ne treba tražiti u porezima već u prihodovnoj strani i ekonomski isplativim projektima.
Rješenje postoji
Dodatno opterećenje imaju zemlje nasljednice socijalističkih sistema, koje se u --svojim pokušajima prevladavanja posljedica finansijske krize susreću s problemima komplicirane i zastarjele pravne regulative.
U BiH je na snazi regulativa prema kojoj se na plaću jednog zaposlenika izdvajaju porezi u visini od 69 posto, dok su ti porezi, primjerice u Rumuniji znatno manji i iznose oko 20 posto. Tako se na plaću od 1.000 KM poslodavcu BiH mora izdvojiti i dodatnih 700 KM poreza što znatno povećava cijenu rada. U takvim okolnostima ulagači bi radije odabrali Rumuniju, pogotovo zato što ima veće tržište, pa je neophodno što prije napraviti reforme pravne regulative i učiniti BiH atraktivnom za strane ulagače.
U ovakvoj konstelaciji odnosa brza i dinamična azijska tržišta postaju sve konkurentnija, a istočnjačka filozofija života i rada sve zanimljivija. Čini se da će ekonomska kriza, kao što kaže Mohamad Mahathir, bivši premijer Malezije, primorati Evropljane da nauče živjeti skromno.
Ipak, rješenja za prevazilaženje ekonomske krize postoje i za zemlje jugoistočne Evrope. Mi u BBI-u, kroz SBF, dovodimo strane investitore koji su spremni ulagati u projekte u BiH i regionu. Nova finansijska snaga udružena s bogatim prirodnim resursima kojima obiluje naša zemlja, ima sve pretpostavke da poluči dobre rezultate.
Napredak i razvoj BiH
Pozicioniranje Sarajeva kao regionalnog medijskog centra takođe je realna šansa za uspjeh. BBI je već, putem SBF-a, promovirala ideju – Sarajevo edukacioni centar jugoistočne Evrope, a infrastruktura već postoji. Razvoj metalske industrije u bliskoj saradnji s njemačkom industrijom, koja bi u našoj zemlji mogla otvoriti nove fabrike i zaposliti veliki broj certificiranih majstora koji bi se obučili kroz programe WIFI-a, treći je projekt koji može dovesti do oporavka bh. privrede. Četvrti, ali ne i manje važan projekt mogao bi biti proizvodnja hrane.
BBI VIP Business Klub je sa konsultantskom kućom PGlopal iz Turske uoči 1. SBF-a objavio brošuru u kojoj su predstavljenje sve prepreke za ulaganje u BiH i pojašnjenja kako ih prevazići. To je bio naš doprinos bh. društvu da pripremi plodno tle za potencijalne ulagače.
Zato je potrebno puno napora svih nas. Nije dovoljno samo da se neki zakon promijeni i uskladi sa evropskim standardima, već i da postoji obaveza da se zakoni primjenjuju u praksi. A kada se to desi, onda će biti lakše i ulagačima i domaćim privrednicima.
Sarajevo regionalni medijski centar
Danas je u Sarajevu sjedište Al Jazeera Balkans, kao i novinske agencije “Anadolija” iz Turske, a postoje i najave da će svoju centralu za Balkan ovdje imati i renomirana turska TV mreža - TRT. Stoga bi Sarajevo, po uzoru na Dubai Media City, moglo izgraditi medijski centar za Balkan. Koliko mi je poznato, projekat za ovakav centar je u izradi i mogao bi biti predstavljen na 3. SBF-u. Strani mediji u svijet će tako odaslati slike o prelijepoj zemlji koja nudi mnogo mogućnosti za razvoj i na taj način poduprijeti razvoj turizma. Umjesto krvavih slika rata, koje su sve donedavno bile prva asocijacija na BiH, svijetu ćemo poslati pozitivnu poruku.
Nova radna mjesta za certificirane metalske radnike
Razvoj metalske industrije u bliskoj saradnji s njemačkom industrijom, projekt je koji može dovesti do oporavka bh. privrede. BiH je bogata željezom, kobaltom, niklom, hromom, olovom, cinkom, boksitom, a govori se i da imamo resurse bakra i zlata. Osim toga, BiH u odnosu na zapadne zemlje ima mnogo jeftiniju radnu snagu. Razvijene svjetske metalske industrije ovdje mogu pokrenuti proizvodnju i dovesti do masovnog zapošljavanja. Koristeći iskustva razvijenih zemalja u ovoj oblasti koje kontinuirano vrše edukaciju majstora metalske industrije i domaći majstori uz pomoć bh. odjela austrijskog Instituta za unapređenje privrede (WIFI) mogu unaprijediti svoja znanja i dobiti stručne certifikate, što stvara značajnu mogućnost za otvaranje velikog broja radnih mjesta i zapošljavanje naših majstora metalske struke.
Food Security program i proizvodnja halal hrane
Prirodni resursi, čiste izvorske vode, klima pogodna za razvoj zdravih, organskih poljoprivrednih proizvoda, izvrsna su prilika da strani investitori ulažu u našu zemlji. SBF može biti platforma za ponudu ovih prirodnih bogatstava ne samo iz BiH, nego cijelog regiona.
Zemlje Bliskog istoka kroz svoje “Food Security” programe mnogo ulažu u poljoprivredu kako bi obezbijedili dovoljne količine hrane za svoje stanovnike. Sa ovakvim prirodnim bogatstvima koje posjedujemo, BiH može postati tlo na kojem će se proizvoditi hrana za Bliski istok, stvoriti plantaže npr. jagodičastog voća, koje ne može uspijevati u klimatskim uvjetima u kojima žive stanovnici Istoka.
Naša zemlja ima sve preduvjete i za proizvodnju halal hrane za rastuća tržišta u Evropi. U zemljama Evropske unije u porastu je broj stanovnika čiji svjetonazori dozvoljavaju upotrebu samo halal hrane. Naša geografska pozicija, blizina Evropi i halal certifikati koje posjeduju mnoge naše fabrike otvaraju velike šanse za razvoj u tom smjeru. Ključno je iskoristiti prednosti koje imamo a SBF je odlična prilika da je strani investitori upoznaju i investiraju u nju.
Edukacioni centar jugoistočne Evrope
BBI je već, putem Sarajevo Business Foruma, promovirala ideju – Sarajevo edukacioni centar jugoistočne Evrope. Infrastruktura za to postoji. U glavnom gradu BiH na pet univerziteta mogu se slušati predavanja na engleskom jeziku. Ovdje djeluju dva turska, američki i dva bh. univerziteta koji su spremni prihvatiti strane studente. Oni ovdje ne samo da će studirati, nego će morati negdje stanovati, htaniti se, zabavljati, a sve to će povećati potrošnju, dovesti do razvoja gradske infrastrukture i stvoriti ambijent u kojem se njeguje znanje i rad.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
