Četiri hrvatska grada "leže na blagu": Od 2030. godine mogla bi se grijati na geotermalnu energiju

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Ulaganje u razvoj geotermalne energije" potpisan je krajem prošle sedmice, a predviđa gradnju dodatnih bušotina u četiri grada, prenosi Poslovni.hr.

Geotermalna energija trebala bi se koristiti za grijanje domaćinstava, škola, vrtića i drugih javnih objekata.

Projekt će se provoditi u dvije faze, uz ukupna ulaganja od 86 miliona eura. U prvoj fazi potvrđena su geotermalna ležišta, dok bi se u drugoj trebali stvoriti tehnički preduvjeti za njihovo održivo korištenje.

Ugovor su potpisali ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Dragan Jelić i predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska ima veći geotermalni potencijal nego što se uobičajeno misli.

"Riječ je o domaćoj, obnovljivoj i niskougljičnoj energiji", rekao je Plenković, navodeći da je dostupna neovisno o vremenskim prilikama i da geotermalna aparatura ne zauzima mnogo prostora.

Za izradu dodatnih geotermalnih bušotina osigurano je 30 miliona eura bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 35 miliona eura, dok je kroz NPOO za istraživanje geotermalnog potencijala već osigurano više od 50 miliona eura.

Ministar Šušnjar je naveo da geotermalni potencijal Hrvatske nije samo budućnost, nego stvarnost koju treba iskoristiti.

"U hrvatskom dijelu panonskog bazena geotermalni gradijent je čak 60 posto viši od europskog prosjeka", rekao je Šušnjar.

Geotermalni gradijent označava porast temperature u Zemljinoj unutrašnjosti s povećanjem dubine i važan je pokazatelj za procjenu mogućnosti korištenja geotermalne energije.

U Zaprešiću bi ova energija trebala grijati sportske dvorane, škole, vrtiće, bazene, komunalno poduzeće i novu poslovnu zonu. Vinkovci planiraju centralni toplinski sistem za 1.700 domaćinstava te škole i javne ustanove, u Velikoj Gorici bi energijom bilo pokriveno više od 60 posto stanovništva, dok Osijek projekt vidi kao strateški za gospodarstvo, poljoprivredu i energetsku neovisnost grada. Prema riječima Marijana Krpana, radovi bi, ako sve bude išlo prema planu, trebali početi 2028., a projekt biti u funkciji 2030. godine.