Gradska infrastruktura
4

Beč će do 2030. godine uložiti 100 miliona eura u širenje mreže daljinskog hlađenja

Piše: B. R. |
Sistem daljinskog hlađenja u Beču snabdijeva 300 zgrada (Foto: Wien Energie/Max Kropitz)
Sistem daljinskog hlađenja u Beču snabdijeva 300 zgrada (Foto: Wien Energie/Max Kropitz)
Poslušajte članak
Sistem daljinskog hlađenja u Beču snabdijeva 300 zgrada, a zbog sve češćih toplotnih valova potreba za hlađenjem dodatno se povećava. Ovaj grad s 33 kilometra mreže ima tri četvrtine mreže daljinskog hlađenja u Austriji, a planiranim ulaganjima dodatno će se povećati njegov kapacitet.

Austrijski glavni grad već dvije decenije razvija daljinsko hlađenje, koje je od prve centrale, otvorene 2007. godine, preraslo u važan dio gradske energetske infrastrukture.

Za sistem je zadužen Wien Energie, najveća regionalna energetska kompanija u Austriji u vlasništvu Grada Beča. Wien Energie upravlja s 25 centara za hlađenje.

Među zgradama koje su priključene na mrežu daljinskog hlađenja su bečka Vijećnica, Opća bolnica AKH, Univerzitet u Beču, Prirodnjački muzej, hotel Sacher i Café Central. Na mrežu se priključuju i stambene zgrade.

Važnost ovog sistema povećava se s rastom temperatura. U centru grada je tokom rekordnog ljeta 2024. godine bilo više od 50 tropskih noći, dok je krajem juna ove godine prvi put izmjereno 40 stepeni Celzijusa.

Kada temperatura tokom toplotnog vala dostigne 35 stepeni, potražnja za daljinskim hlađenjem može
biti 60 posto veća nego tokom dana s temperaturom od 25 stepeni. Hlađenje sve više postaje pitanje ne samo komfora, već i zdravlja i prilagođavanja grada klimatskim promjenama.

Kada temperatura tokom toplotnog vala dostigne 35 stepeni, potražnja za daljinskim hlađenjem može biti 60 posto veća nego tokom dana s temperaturom od 25 stepen (Foto: Wien Energie/Michael Horak)
Kada temperatura tokom toplotnog vala dostigne 35 stepeni, potražnja za daljinskim hlađenjem može biti 60 posto veća nego tokom dana s temperaturom od 25 stepen (Foto: Wien Energie/Michael Horak)

Zbog toga Wien Energie planira do 2030. godine uložiti 100 miliona eura (195 miliona KM) u proširenje sistema. Kapacitet bi trebao biti povećan sa sadašnjih 250 na 370 megavata, čime će se omogućiti priključivanje novih građevina i pouzdanije snabdijevanje tokom najtoplijih dana.

Kapacitet daljinskog hlađenja bi trebao biti povećan sa sadašnjih 250 na 370 megavata (Foto: Wien Energie/Johannes Zinner)
Kapacitet daljinskog hlađenja bi trebao biti povećan sa sadašnjih 250 na 370 megavata (Foto: Wien Energie/Johannes Zinner)

Daljinsko hlađenje funkcioniše tako što se hladna voda iz centralnih postrojenja podzemnim cijevima
dovodi do zgrada, gdje preuzima višak toplote. Zagrijana voda se vraća u centralu i ponovo hladi.

Wien Energie za hlađenje koristi obnovljivu električnu energiju, otpadnu toplotu, a gdje je moguće, i prirodnu rashladnu snagu Dunavskog kanala.

Wien Energie za hlađenje koristi obnovljivu električnu energiju, otpadnu toplotu, a gdje je moguće, i prirodnu rashladnu snagu Dunavskog kanala (Foto: Wien Energie/Johannes Zinner)
Wien Energie za hlađenje koristi obnovljivu električnu energiju, otpadnu toplotu, a gdje je moguće, i prirodnu rashladnu snagu Dunavskog kanala (Foto: Wien Energie/Johannes Zinner)

Poseban dio sistema je veliki spremnik leda na kampusu Medicinskog univerziteta, koji je pušten u rad prošle godine. U njemu se hladnoća skladišti i koristi za pokrivanje najveće potražnje tokom najtoplijeg dijela dana.

Planirano širenje sistema trebalo bi Beču omogućiti da i tokom najintenzivnijih toplotnih valova pouzdano odgovori na rastuću potrebu za hlađenjem.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Više na istu temu
Možda vas zanima