Gasovod će, kako podsjeća radio Glas Rusije, spojiti ruski grad Viborg sa njemačkim Lublinom. Njegova dužina iznosi 1.200 kilometara, a trenutno je postavljeno već 850 kilometara cijevi.
Prva linija Sjevernog toka, kako se očekuje, bit će predata u eksploataciju krajem ove godine. Postavljanje druge linije planirano je za 2012.
Sjeverni tok je jedinstven poduhvat, izjavio je za Glas Rusije predsjednik Saveza naftnih i gasnih industrijalaca Rusije Genadij Šmalj, ističući da je to najduži podvodni cjevovod, koji je vrlo interesantan i u pogledu inženjerskih rješenja.
"Mislim da će on biti osnova za izgradnju i projektiranje nove generacije gasovoda. Ako danas, uglavnom, svi gasovodi rade na pritisku od 75 atmosfera, sada se već može govoriti da pritisak može biti i 100, 120, možda i više atmosfera. U svakom slučaju, realizacija projekta će imati veliki ekonomski značaj", kaže Šmalj.
Ideja Sjevernog toka rođena je još početkom 1990-ih godina, ali tada nije bilo uvjeta za njegovu realizaciju. Postavljanje prvih cijevi na dno Baltika sa njemačke strane počelo je u maju 2010. godine.
Kada bude završen gasovod će transportovati iz Rusije u Evropu 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Za evropske zemlje to je garancija stabilnih isporuka.
Za snabdijevanje gasovoda stvara se i velika baza.To je eksploatacija Štokmanovskog nalazišta u Barencovom moru i osvajanje gasnih nalazišta na poluostrvu Jamal u Sibiru. Te rezerve dovoljne su, po mišljenju eksperata, da se Evropa više decenija snabdijeva gasom bez prekida.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
