Snaga rublje znači da prihodi od energije, denominirani u dolarima, generiraju manje rublje u budžetu Rusije. Kompanije u ovoj državi tvrde da je to ono što izvoz čini skupljim za kupce u dolarima i drugim valutama. Ipak, guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiullina smatra da bi slaba domaća valuta bila znak ekonomske ranjivosti.
Naime, prema njenim riječima, devizni kurs ne postoji samo da bi se udovoljilo izvoznicima te je snažna rublja posljedica stroge monetarne politike u borbi protiv visoke inflacije.
Rast vrijednosti u odnosu na dolar
Rast vrijednosti rublje u odnosu na dolar prvenstveno je uzrokovan restriktivnom monetarnom politikom Centralne banke Rusije i optimizmom nakon razgovora između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o prekidu vatre u Ukrajini.
Kamatne stope na depozite u rublji više su od 20 posto, što je ovu valutu učinilo atraktivnom za štediše i špekulativnu trgovinu zbog njenog prinosa. Osim toga, visokim troškovima zaduživanja je usporen uvoz, smanjujući potražnju za stranom valutom. Rublji je pomoglo i slabljenje američke valute, čiji je indeks za 6,6 posto manji od 2. aprila, kada je američki predsjednik Donald Trump najavio promjenu carinske politike.
Iako Centralna banka Rusije uvjerava da postoji slobodno fluktuirajući devizni kurs, prodaje kineski juan kao svoj jedini glavni instrument intervencije kako bi podržala rublju. Naime, kada rublja ojača u odnosu na juan, onda jača i u odnosu na dolar kako bi se izbjegla arbitraža.
Snažnija rublja pomaže Centralnoj banci u borbi protiv inflacije tako što uvoz čini jeftinijim. Prvi zamjenik generalnog direktora ruske državne banke VTK Dmitrij Pjanov je nedavno izjavio da je to dio namjerne strategije.
Ruska valuta je podržana i deviznim kontrolama koje su uvedene poslije početka agresije na Ukrajinu da bi se spriječio odljev kapitala. No, izvoznici u posljednje vrijeme sve više, više nego što su obavezni, vrše repatrijaciju deviznih prihoda.
Kako se trguje rubljom
Rubljom se od zapadnih sankcija Moskovskoj berzi prošle godine trguje vanberzanski u odnosu na dolar i euro. Banke prijavljuju svoje kotacije valute Centralnoj banci koja ih koristi za određivanje zvaničnog kursa. Riječ je o netransparentnom tržištu jer samo Centralna banka ima potpune podatke o transakcijama. Neke manje, uglavnom neruske banke, svoje kotacije ustupaju kompanijama za prikupljanje tržišnih podataka.
Rublja više nije jedna od glavnih međunarodno trgovanih valuta i mnoge zapadne kompanije i banke napustile su Rusiju. No, Rusija ostaje vodeća izvoznica nafte i poljoprivrednih proizvoda te 11. najveća svjetska ekonomija.
Ruskim nastojanjima da se trgovina preusmjeri na nezapadne valute, posebno juan, mogle bi se uzrokovati dugoročne posljedice po globalnu dominaciju dolara. Velike ekonomije poput Kine i Indije pažljivo prate situaciju.
Zašto su rublja i juan najveći par
Dolar više nije strana valuta kojom se najviše trguje u Rusiji, već je to juan. Više od 95 posto ruske trgovine s Kinom je prošle godine bilo u juanu i rublji. Obim trgovine juanom i rubljom na Moskovskoj berzi je 2024. iznosio 420 milijardi dolara dok je ukupna trgovina Rusije s Kinom iznosila rekordnih 245 milijardi dolara.
Vrijednost rublje u odnosu na juan je od početka ove godine porasla za 25 posto. Ruske energetske kompanije vrše repatrijaciju zarade u juanima dok uvoznici juane koriste za kupovinu robe.
Šta ruska vlast kaže o rublji
Ruska vlast priželjkuje slabiju rublju kako bi povećala budžetske prihode. Ovogodišnjim budžetom je pretpostavljen prosječni kurs od 94,3 rublje za jedan dolar dok trenutni kurs iznosi 78 rublji za jedan dolar.
Ukoliko rublja ostane snažna, u VTB-u očekuju da će ovogodišnji budžet ostati bez 2,4 posto prihoda. Trpe i izvoznici jer jača rublja smanjuje njihove prihode. Mnogim zvaničnicima i poslovnim ljudima bi bilo prihvatljivije da kurs bude 100 rublji za jedan dolar.
Kako stanovnici Rusije ocjenjuju rublju
Stanovnici Rusije i dalje dolar smatraju referentnom valutom, uprkos tome što se povećava upotreba juana. Dolar i euro je dostupan u bankama, ali je mnogo manje mjenjačnica nego prije. Zapad je sankcijama otežao Rusima putovanja u inostranstvo i međunarodne transfere dolara i eura, smanjujući potražnju za gotovinom.
Rusi su u prvom kvartalu ove godine kupili devize u vrijednosti od 200 milijardi rublji, što je nepromijenjeno u odnosu na isti period prošle godine. Visokim kamatnim stopama na rublju učinjeno je da štednja u stranoj valuti bude manje atraktivna.
Analitičari upozoravaju da je riječ o precijenjenoj valuti, ali ona prkosi njihovim predviđanjima, piše agencija Reuters.