Zašto Federacija BiH bankama uz popust prodaje 90 miliona KM potraživanja koja bi sigurno naplatila

Ekonomista i federalni zastupnik Admir Čavalić (NiP) za Klix.ba je izjavio da problem ne vidi u dužnicima, nego u tome što bi ovo mogao biti znak da Federaciji kratkoročno nedostaje novca.

Šta znači prodaja potraživanja

Federacija je od Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) uzela kredite za projekte javnih preduzeća i Kantona Sarajevo, a novac je proslijedila njima. Oni joj sada taj dug vraćaju u ratama, prema unaprijed dogovorenom planu otplate.

Rate koje Federacija tek treba naplatiti nazivaju se nedospjelim potraživanjima. Umjesto da čeka da dospiju, Federacija pravo na njihovu naplatu prodaje banci. Banka joj odmah isplati dogovoreni iznos, a zatim kroz godinu sama naplaćuje rate od dužnika.

Banka pritom plaća manje od iznosa koji će naplatiti. Ta razlika, koja se naziva diskont, njena je zarada. Federacija se, s druge strane, odriče dijela novca kako bi ga dobila ranije.

Ovakav posao naziva se faktoring, odnosno otkup potraživanja. Obično ga koriste firme koje ne žele čekati da im kupci plate ili koje sumnjaju da će naplata uopće uspjeti.

Ko su dužnici

Prema javnom pozivu Federalnog ministarstva finansija, prodaju se potraživanja po kreditima koji dospijevaju na naplatu u narednoj godini.

Najveći iznos odnosi se na Ceste FBiH, 24,52 miliona eura (48 miliona KM), po kreditu EIB-a za modernizaciju puteva. Slijede Kanton Sarajevo sa 7,5 miliona eura (14,7 miliona KM) po kreditu EBRD-a za projekat javnog prijevoza u Sarajevu, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sa 7,24 miliona eura (14,2 miliona KM) i Elektroprivreda HZHB sa 7,04 miliona eura (13,8 miliona KM).

Obje elektroprivrede dug imaju po kreditu EIB-a za obnovu elektroenergetskog sektora.

Potraživanja su osigurana isključivo mjenicama dužnika. Mjenica je vrijednosni papir kojim se dužnik obavezuje da će platiti određeni iznos, a povjerilac je može aktivirati ako dužnik ne plati. Svi rizici naplate prelaze na banku koja kupi potraživanje, a u prodaji mogu učestvovati samo banke s dozvolom entitetskih agencija za bankarstvo.

"Ovo nisu sporna potraživanja"

Čavalić podsjeća da Federacija ovakvu prodaju provodi treću godinu zaredom, i to od dužnika koji, kako kaže, ne predstavljaju rizik.

"Ovo nisu neka sumnjiva, sporna potraživanja. Riječ je o vrlo predvidljivim dužnicima, s predvidljivim dospijećem koje je regulisano ugovornim obavezama prema inostranim kreditorima", kazao je Čavalić.

Zbog toga, smatra on, jedini logičan zaključak jeste da Federaciji u kratkom roku treba novac za budžetske potrebe do kraja godine. Moguće je i da u planu zaduživanja nema prostora da taj novac prikupi prodajom trezorskih zapisa, odnosno kratkoročnih vrijednosnih papira kojima se država zadužuje najčešće do godinu dana. Naglasio je da Ministarstvo finansija to nije potvrdilo.

"Kada imate rizična, sumnjiva potraživanja, postoji institut faktoringa i otkupa od strane banaka. To je sasvim legitimno i ima smisla. Ovdje je samo čudno zašto Federaciji uvijek u septembru, oktobru zafali finansijskih sredstava", kaže Čavalić.

Koliko budžet gubi

Cijena koju će banke ponuditi zasad nije poznata. Čavalić procjenjuje da bi se mogla kretati od 90 do 95 posto vrijednosti potraživanja. Koliko se sjeća, potraživanja su 2024. godine prodata za 91 posto vrijednosti, što znači da je za svakih 100 KM potraživanja Federacija dobila 91 KM.

"Banke će ostvariti povoljniju kupovinu i onda će, jer su likvidne, čekati dospijeće i dobiti ukupni iznos bez ikakvih problema", kaže Čavalić.

Kao jedino moguće opravdanje istakao je to što bi zaduživanje na domaćem tržištu u ovom trenutku moglo biti skuplje. Ipak, nije jasno da li su alternative zaista bile toliko nepovoljne.

Čavalić predsjedava Odborom za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i ukazao je da ova tema na Odboru nije formalno razmatrana. Iz neformalnih razgovora sa službenicima Ministarstva finansija, kako je naveo, zna da oni u tome ne vide problem, nego žele doći do svježeg novca kako bi izmirili obaveze do kraja godine.

Nikšić: Svjesno smo ušli u rizik

Kao mogući razlog nedostatka novca Čavalić je naglasio to što primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija nije počela u predviđenom roku.

"Moguće da se tu vagalo na to da će zakon preći u implementaciju u definisanim rokovima, pa kako nije, onda možda Federacija BiH ima problema s isplatom tekućih obaveza", kaže Čavalić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP) je u Klix Studiju 29. septembra, govoreći o zaduživanju Vlade, kazao da je reforma u oblasti fiskalizacije mogla biti završena efikasnije.

"Ove godine smo svjesno ušli u rizik računajući fiskalizaciju i želeći pokazati razumijevanje za penzionere. Nijedna marka zaduženja nije neplanirana u budžetu", kazao je tada Nikšić.

Prema njegovim riječima, primjenom Zakona o fiskalizaciji u sistem bi trebalo ući još od milijardu do milijardu i po KM. Prodaju potraživanja Nikšić tada nije spominjao. Ona formalno nije zaduživanje, nego naplata postojećeg prava unaprijed.

Šta je sa Cestama FBiH

Za najveći iznos, potraživanja od Cesta FBiH, Čavalić je kazao da sumnja da to preduzeće ima problem s likvidnošću. Prema njegovim riječima, u Cestama FBiH često stoji novac koji se ne može potrošiti jer se administrativne procedure u kantonima, općinama, gradovima i samoj Federaciji sporo završavaju.

Ključnim pitanjem smatra da li su Ceste FBiH uopće realizovale projekat za koji je kredit uzet. Podsjetio je da Parlament FBiH u prošlom mandatu nije izglasao odluku vezanu za modernizaciju cesta u Federaciji, uključujući treću traku na putu Tuzla - Sarajevo, koja je, kako je rekao, bila dio kreditnog aranžmana.

Čavalić smatra da ovu praksu ne treba nastavljati.

"Mislim da se ova praksa ne treba nastaviti, osim ako zaista nema nekih izuzetnih opravdanja. Kao parlamentarac odgovorno tvrdim da će ovi dužnici vrlo vjerovatno sve svoje obaveze izmiriti na vrijeme, bez ikakvih problema", zaključio je Čavalić.