UN-ova koordinatorica i španska ambasadorica: BiH dostupno 3,4 milijarde KM koje može iskoristiti za održivi razvoj

Riječ je o tekstu kojim tematiziraju ulogu finansijskog sistema u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Bosne i Hercegovine, a koji vam prenosimo u cijelosti.

Četvrta međunarodna konferencija o finansiranju za razvoj (FfD4), koja je nedavno održana u Sevilji u Španiji, reafirmisala je kritičnu realnost: razvoj bez finansiranja je težnja bez uzemljenja.

Trenutni finansijski jaz na globalnom nivou za Ciljeve održivog razvoja (SDG) iznosi više od četiri triliona američkih dolara godišnje, što predstavlja neugodan podsjetnik o razmjerama ovog izazova, kao i o hitnosti djelovanja ako smo ozbiljni u vezi postizanja održivog razvoja koji će biti svima od koristi. U vremenima kada imamo sve veću zategnutost u međunarodnoj saradnji i preopterećenost javnih resursa, ovaj razgovor nikad nije bio relevantniji.

Za svijet je Agenda 2030 za održivi razvoj i dalje najbolji model transformacije društava, ekonomija i planete. Ono što predstavlja izazov za zemlje poput Bosne i Hercegovine je mobilizacija resursa kako bi ova vizija postala stvarnost. Da bi se to postiglo, neophodna je snažna saradnja s lokalnim akterima u svim sektorima, kako bi se osigurala usklađenost, inkluzivnost i djelotvornost ovih napora.

U Sevilji su se okupili lideri iz javnog i privatnog sektora, regulatorni organi i institucije za finansiranje razvoja iz svih krajeva svijeta, kako bi se nanovo razmotrilo na koji način finansijski sistemi mogu bolje poslužiti ljudima, planeti i napretku.

Nije to bila samo platforma za utvrđivanje finansijskih jazova, već i poziv na djelovanje - da se kapital mobilizira na nove načine, da se javne i privatne investicije usklade sa SDG-om te da se osnaže zemlje kako bi vodile svoje vlastite razvojne puteve.

Na globalnom nivou

- ulaganja u infrastrukturu u zemljama u razvoju smanjena su za 35 posto, između ostalog u vitalnim oblastima poput vode i sanitacije.

- direktna strana ulaganja smanjena su drugu uzastopnu godinu, a najmanje razvijene zemlje primile su manje od dva posto direktnih stranih ulaganja na globalnom nivou.

- 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama u kojim se troši više na servisiranje duga nego na zdravstvo ili obrazovanje.

- istovremeno, prema procjenama, države svake godine izgube od 500 do 600 milijardi dolara zbog izbjegavanja poreza, a iako je globalna efektivna stopa poreza na dobit smanjena sa 28 posto, koliko je iznosila 2000. godine, na 21 posto, koliko iznosi danas, javna potražnja za osnovnim uslugama se samo povećala.

- prema procjenama, godišnji finansijski jaz od 420 milijarde dolara sprečava zemlje u razvoju da postignu rodnu jednakost, onako kako je to navedeno u SDG-u.

Pravično i progresivno oporezivanje, održivost duga i pravednije globalno upravljanje finansijama moraju biti u srži agende finansiranja za razvoj. Ovi faktori oblikuju kapacitete zemlje da ulaže u ključnu javnu infrastrukturu - škole, bolnice i drugo, što ne utječe samo na obrazovanje i zdravstvo, već i na široki spektar usluga koje su od vitalne važnosti za održivi razvoj, a što uključuje i klimatsku otpornost.

S velikom željom da pokreće promjene i suprotstavi se izazovima, Bosna i Hercegovina je otišla na konferenciju u Sevilji s postignutim konkretnim napretkom i zajedničkom agendom.

U sklopu priprema za konferenciju, Ujedinjene nacije su u partnerstvu s vlastima Bosne i Hercegovine i Ambasadom Španije organizovale okrugli sto na visokom nivou u Sarajevu, pod nazivom "Finansiranje razvoja u Bosni i Hercegovini".

Ovaj sastanak okupio je lidere iz državnog i entitetskih ministarstava finansija, kao i više savjetnike iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, međunarodnih finansijskih institucija i razvojnih partnera, kako bi se utvrdili konkretni putevi za otključavanje investicija u razvojnim prioritetima.

Ovaj je događaj pokazao rastući konsenzus u vezi agende za finansiranje, usmjerene ka budućnosti, te zasnovane na SDG-u i podržane Okvirom za finansiranje SDG-a, prvim takve vrste u zemlji. Odobren 2023. godine od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ovaj okvir predstavlja prekretnicu: signalizira, na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, zajedničku posvećenost usklađivanju politika i finansijskih sistema s dugoročnim razvojnim ciljevima i međunarodnim standardima.

Ipak, izazov finansiranja je i dalje težak. Bosna i Hercegovina trenutno ulaže oko 1.545 dolara po glavi stanovnika u potrošnji povezanoj sa SDG-om, što je 62 posto ispod prosjeka sličnih zemalja s višim srednjim prihodom.

Sa skromnom domaćom štednjom, ograničenim kreditima za privatni sektor i finansijskim pejzažom u kojem dominira javni sektor, zemlja rizikuje da ne ispuni sve svoje ambicije za 2030., osim ako se ne aktiviraju novi izvori finansiranja i ostvari bolje targetiranje postojećih resursa.

I dalje su neiskorištene čak 3,4 milijarde KM suficita bankovnih sredstava, a iako su tržišta kapitala i dalje u ranim fazama razvoja, postoji sve veći apetit za inovacijama. Kako bi se popunio finansijski jaz, Okvir za finansiranje SDG-a utvrdio je da Bosna i Hercegovina treba povećati kumulativna ulaganja sa projiciranih 79,9 milijardi KM na 86,1 milijardu KM do 2030. Jednako su jasne i mogućnosti koje se pružaju s tim u vezi.

Okvir za finansiranje SDG-a pruža praktične odgovore - nove instrumente poput zelenih i obveznica za SDG, ugovore o energetskom učinku putem kompanija za energetske usluge, kao i najviše finansijske strukture za pružanje podrške malim i srednjim preduzećima.

Okvir daje viziju strateških investicionih fondova, mješovitih finansijskih instrumenata i inovativnih partnerstava, koja mogu privući privatni kapital i smanjiti ovisnost o eksternim grantovima i zajmovima. Ukratko, Okvir daje mapu puta ne samo za finansiranje razvoja, već i za transformaciju samog sistema finansiranja širom zemlje.

Bitno je da se oba entiteta, i Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine, već kreću naprijed i pripremaju za iniciranje investicionih fondova i obveznica za SDG, a studije izvodivosti se očekuju do kraja ljeta ove godine. Ovo predstavlja snažan signal političke volje i posvećenosti provođenju Okvira za finansiranje i sužavanju jaza u finansiranju.

Bosnu i Hercegovinu je u Sevilji predstavljala (članica predsjedništva Bosne i Hercegovine) Željka Cvijanović, koja je potvrdila da Bosna i Hercegovina ne samo da učestvuje u globalnoj diskusiji, već i aktivno traži načine da je oblikuje.

Održivi razvoj nije samo globalni prioritet, to je također kamen temeljac na putu zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji. Usvajanje nove Reformske agende kako bi se osigurao pristup sredstvima iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan ima transformativni potencijal, čime se otvara pristup značajnim sredstvima i istovremeno postiže napredak u ključnim reformama.

Partnerstvo Španije s UN-om i institucijama u Bosni i Hercegovini u organizovanju okruglog stola u Sarajevu odražava našu zajedničku posvećenost pretvaranju ovih mogućnosti u opipljivi napredak za sve građane Bosne i Hercegovine.

Gledajući unaprijed, težište se mora prebaciti sa planiranja na djelovanje. Došlo je vrijeme da se okviri pretoče u finansiranje, a politike u napredak u stvarnom svijetu. Da bi se ovo postiglo, potrebna je upornost, snažna koordinacija i međusobno povjerenje. Međunarodne finansijske institucije moraju s većom namjerom izvršiti usklađivanje s finansijskim strategijama koje vodi Bosna i Hercegovina.

Donatori i bilateralni partneri moraju pronaći nove načine kako smanjiti rizike za investicijska okruženja. Vlasti moraju nastaviti s postizanjem napretka u reformama javnih finansija, naročito u vezi programski zasnovanog budžetiranja i rodno odgovornog finansiranja.

Jednako je važno podsticanje ambijenta za jačanje privatnog sektora, kroz jasnije propise, snažniju finansijsku infrastrukturu i pravičnu konkurenciju, kako bi privatni kapital mogao ostvariti svoju punu ulogu u održivom razvoju.

Bosna i Hercegovina krenula je ovim putem. Sada je došlo vrijeme da se uzme zamah, prodube partnerstva i isporuče rezultati. Možda je Sevilja bila prekretnica, ali mjeseci pred nama će pokazati da li će obećanja postati stvarnost. Održivo finansiranje SDG-a nije samo cilj, to je i katalizator kako bi se osnažili ljudi, proširile mogućnosti i osiguralo da niko ne bude izostavljen.