U Hrvatskoj stupio na snagu novi Zakon o kreditima, pogledajte po čemu se razlikuje od propisa u BiH
U Hrvatskoj je 20. novembra na snagu stupio novi Zakon o potrošačkim kreditima. Hrvatski sabor ga je usvojio 15. jula.
Prema zakonu, banke i drugi povjerioci ne smiju jednostrano odobriti novi ili povećati postojeći dozvoljeni minus. Ne smiju ni uvesti ili povećati prešutno prekoračenje, odnosno nedozvoljeni minus. Isto pravilo važi i za povećanje limita na kreditnim karticama.
Novi propis spaja pravila za potrošačke i stambene kredite, a dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju prestaju važiti. Na ugovore sklopljene prije 20. novembra u pravilu se i dalje primjenjuju propisi koji su važili kad su potpisani.
Banka i dalje može smanjiti ili ukinuti minus, ali o tome mora obavijestiti klijenta najmanje 30 dana unaprijed. U tom slučaju, prije izvršenja ili prodaje potraživanja, mora mu ponuditi da smanjeni ili ukinuti iznos vrati u 12 jednakih mjesečnih rata. To se nudi bez posebnog zahtjeva i bez dodatnih troškova.
Zakon donosi i niz drugih novina. Građani od kredita mogu odustati u roku od 14 dana, a svaki oglas za kredit mora imati upozorenje "Oprez! Zaduživanje nije besplatno."
Banke pri procjeni kreditne sposobnosti ne smiju koristiti podatke s društvenih mreža. Naknada za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita može se naplatiti samo na iznos iznad 10.000 eura (19.558 KM) otplaćen u 12 mjeseci, a za stambene kredite nije dozvoljena. Građani koji imaju problema s otplatom imat će pravo na besplatno savjetovanje o dugu preko Fine.
Pravila za kupovinu na rate kod trgovaca i operatera koji sami finansiraju kupovinu primjenjivat će se od 1. juna 2027. godine. Za kartice s odgođenim plaćanjem ili otplatom na rate primjenjivat će se od 1. januara 2028. godine.
U Federaciji BiH ovo pitanje uređuje Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Izmjene tog zakona Vlada FBiH je utvrdila u januaru. Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio ih je u martu, a Dom naroda u maju ove godine.
Prema prijedlogu koji je Vlada FBiH poslala Parlamentu, banka mora obavijestiti korisnika o povećanju, smanjenju ili ukidanju dozvoljenog minusa najmanje 30 dana prije nego što promjena počne važiti. Korisnik protiv kojeg nije pokrenuta prisilna naplata može tražiti da smanjeni ili ukinuti iznos otplati u najviše 12 mjesečnih rata.
Za to se ne plaćaju dodatne naknade, a kamata ostaje ona iz ugovora o minusu. Banka koja ne obavijesti korisnika može platiti kaznu od 10.000 do 15.000 KM, a odgovorno lice od 1.000 do 3.000 KM.
Za razliku od hrvatskog zakona, ovaj prijedlog ne traži pristanak korisnika za povećanje minusa. Ne zabranjuje ni izričito da ga banka sama poveća.