Na jedinstvenom računu
93

Tegeltija: Nelogično je što nije utrošeno 245 miliona KM prikupljenih od putarine

SRNA
Zoran Tegeltija, direktor UIO (Foto: T. S./Klix.ba)
Zoran Tegeltija, direktor UIO (Foto: T. S./Klix.ba)
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Zoran Tegeltija je izjavio da je nelogično to što nije utrošeno 245 miliona KM prikupljenih od putarine, a koji se nalaze na jedinstvenom računu UIO kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako je izjavio za Srnu, zaista je potpuno nelogično da ova sredstva stoje neutrošena, dok se istovremeno entitetska preduzeća koja grade autoputeve i puteve kreditno zadužuju kod međunarodnih finansijskih institucija.

Smatra da Upravni odbor UIO treba donijeti odluku da se 245 miliona KM rasporedi korisnicima u skladu s odlukom o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i drugih puteva, a da se što prije postigne dogovor oko konačne metodologije za raspodjelu prihoda od putarine.

"Osim činjenice da ovaj prikupljeni prihod stoji neraspoređen i neutrošen, UIO je samo u posljednje tri godine morala platiti Centralnoj banci više od 270.000 KM, kao naknadu za držanje na računu toliko velikog iznosa novca", rekao je Tegeltija.

Napomenuo je da je riječ o namjenskim sredstvima koja se naplaćuju u iznosu od 0,25 KM po jednom litru derivata koji se proda na bh. tržištu i dostavljaju entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom autoputeva i puteva.

Na svakom poreskom obvezniku odluka želi li ostati u sistemu PDV-a

Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i povećanju praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, naglasio je da UIO neće po službenoj dužnosti deregistrovati obveznike koji se već nalaze u sistemu PDV-a. Ukazao je da je na svakom poreskom obvezniku da donese odluku želi li ostati u sistemu PDV-a ukoliko ostvaruje promet manji od 100.000 KM.

"To je stvar poslovne politike svakog obveznika, kao i njihove procjene da li im se više isplati ostati ili izaći iz sistema PDV-a. Dakle, svaki obveznik sam mora podnijeti zahtjev za deregistraciju, nakon čega će biti izvršena kontrola poslovanja obveznika, provjerit će se da li su plaćane sve obaveze po osnovu indirektnih poreza te, ako su ispunjeni svi uslovi, Uprava će donijeti rješenje o deregistraciji", obrazložio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, obveznici su svakako već upoznati o zakonskim propisima, prije svega da se prije izlaska iz sistema PDV-a mora obračunati i platiti PDV na sve zalihe robe te izvršiti ispravka korištenog ulaznog PDV-a u situacijama gdje je to zakonski predviđeno.

"Generalno ne očekujemo neka veća odstupanja po osnovu prikupljanja prihoda u narednoj godini ako to posmatramo sa aspekta povećanja praga za ulazak u sistem PDV-a", konstatovao je.

Ovjeravanje januarskih PDV prijava na novi način

Također je ukazao da će januarske PDV prijave, koje će se predavati u UIO do 10. februara, morati biti ovjerene na novi način, uz upotrebu digitalne kvalifikovane potvrde.

"To je novina koja sve poreske obveznike čeka vrlo brzo, a s obzirom na to da je u ovom trenutku manje od 20 posto obveznika ispunilo ovu obavezu, koristim i ovu priliku da još jednom pozovem obveznike da što prije dostave nadležnom regionalnom centru Uprave ovjeren i potpisan ugovor o korištenju elektronskih usluga UIO i obrazac prijave zastupnika te da pribave digitalni kvalifikovani potpis", naglasio je.

Poručio je da je ovu obavezu potrebno shvatiti ozbiljno i da se pojedinci ne dovedu u situaciju da ne mogu predati svoju PDV prijavu za januar.

Prvi put prihodi premašili 10 milijardi KM

Tegeltija je podsjetio da su prihodi od indirektnih poreza tokom prošle godine iznosili 10,6 milijardi KM i da je to prva godina od uspostavljanja UIO u kojoj su premašili 10 milijardi KM.

Naveo je da se, gledajući strukturu indirektnih poreza, najveći iznos prikupljenih prihoda, čak 73 posto odnosi na one od PDV-a, dok prihodi od akciza čine 15,5 posto, od putarina 6,5 posto te carina pet posto.

Kako je istakao, s obzirom na činjenicu da je u toku 2023. vrijednost uvoza robe bila manja za tri posto u odnosu na 2022., nisu ni mogli biti naplaćeni veći prihodi po osnovu uvoznih dažbina. Najveći rast je po osnovi PDV-a u unutrašnjem prometu, koji su PDV obveznici prikazivali u svojim PDV prijavama.