Švicarska prihvatila zahtjev SAD-a da ne manipulira svojom valutom

Ova odluka je jučer objavljena u zajedničkom saopćenju SNB-a i Ministarstva finansija SAD-a, a saopćenja poput ovog su rijetka. Dvije države su se usaglasile oko pitanja deviznog kursa, obavezavši se da neće "ciljati devizne kurseve u konkurentske svrhe". Osim toga, usaglasile su se da su tržišne intervencije opravdano sredstvo za rješavanje valutne volatilnosti i "neuređenih" kretanja deviznih kurseva.

Lee Hardman, valutni strateg japanske banke MUFG, ukazao je da su SAD priznale SNB-ovo pravo da intervenira, što bi se moglo smatrati zelenim svjetlom da ponovo intervenira ako se za to odluči.

Spomenuti dogovor je postignut poslije višegodišnjih napetosti zbog švicarskih deviznih intervencija, zbog kojih je SNB često intervenirao na tržištima da bi obuzdao snagu franka. Vrijednost ove valute često raste tokom tržišne krize jer je ova valuta jedno od sigurnih utočišta za investitore.

Švicarska je u junu uvrštena na listu za praćenje Ministarstva finansija SAD-a. Razlog za to jesu valutne i ekonomske prakse ove zemlje, a koje su tokom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa označene kao manipulacijom valutama.

Vrijednost franka je ove godine naglo porasla jer su investitori tražili sigurno utočište usljed trgovinskog rata koji je pokrenuo upravo Trump. Vrijednost dolara je tokom trgovinskog rata bila niža za 12 posto, što se dogodilo prvi put u posljednjih 10 godina. Preciznije, jedan dolar je iznosio 0,80 franaka. Značajan rast vrijednosti švicarske u odnosu na američku valutu usljed trgovinskog rata je bio prijetnja nastavku rastu inflacije.

Stefan Gerlach, glavni ekonomista švicarske banke EFG, smatra da se postizanjem dogovora između dvije države smanjuje rizik od političke reakcije ako bi SNB ponovo morao oslabiti franak. Time se smanjuje rizik da će SNB biti primoran uvesti negativne kamatne stope da bi onemogućio nastavak rasta vrijednosti franka.

Iz SNB-a su prošle sedmice, kada su kamatnu stopu zadržali stabilnom, naveli da se inflacija u Švicarskoj povećala sa 0,1 posto, koliko je iznosila u maju, na 0,2 posto, koliko je iznosila u augustu.

Objava o postizanju dogovora između Švicarske i SAD-a po ovom pitanju dogodila se kada je Švicarska pogođena visokim američkim carinama. Naime, ta carinska stopa iznosi 39 posto za neke od najvažnijih švicarskih proizvoda, među kojima su satovi i sirevi. To je za posljedicu imalo pogoršanje bilateralnih odnosa, piše list Financial Times.