Švicarska finansijska oaza u Americi i centralna banka s posebnim statusom: Milijarde dolara i veliki rizici

Naime, prema posljednjim podacima koje su objavili prvenstveno mediji u Švicarskoj, centralna banka ove države postala je jedan od najvećih svjetskih tehnoloških investitora akumulirajući portfolio dionica koji je po vrijednosti ekvivalentan gotovo petini godišnjeg proizvoda nacionalne ekonomije.

Prema podacima Američke komisije za vrijednosne papire i berze, Švicarska nacionalna banka ima vlasničke udjele u američkim kompanijama u iznosu od 167 milijardi dolara, a koji su raspoređeni na više od 2.300 pozicija.

Više od 42 milijarde dolara uloženo je u pet kompanija - Amazon, Apple, Meta, Microsoft i Nvidia, a što ovu banku čini jednim od glavnih investitora u tehnološkom svijetu Sjedinjenih Američkih Država.

Uzevši u obzir novac o kojem se govori, Švicarska nacionalna banka uspjela se vremenom isprofilirati u centralnu banku specifičnog poslovanja koja, uprkos konzervativnijoj ekonomskoj politici, vodi neuobičajen način rada, a koji joj omogućava rad sa stranim valutama i održavanje stabilnosti domaće, švicarskog franka.

"Danas se oko 87 posto bilansa stanja SNB-a nalazi u stranoj valuti. Otprilike dvije trećine toga čine državne obveznice, 10 posto korporativne obveznice, a 25 posto dionice. Njeno vlasništvo nad američkim dionicama javno se objavljuje putem dokumenata SEC-u", navodi se u izvještajima SNB-a.

Prekretnica se dogodila 2009. godine

O specifičnom poslovanju Nacionalne banke Švicarske te razlozima za ovakvu politiku, kao i mogućim posljedicama za ekonomiju zemlje za Klix.ba govorio je profesor Sergio Rossi s Univerziteta Fribourg.

Njegova istraživačka interesovanja usmjerena su na makroekonomsku analizu, posebno u pogledu nacionalnih i međunarodnih monetarnih i finansijskih pitanja. Autor je i urednik mnogih knjiga (među kojima je i enciklopedija centralnog bankarstva), koje su široko objavljene u akademskim časopisima.

Tokom 2012. godine, švicarski list L'Hebdo ga je uvrstio među 100 najistaknutijih osoba u frankofonoj Švicarskoj. Također se nalazi na rang listi najuticajnijih ekonomista u Švicarskoj za 2015., 2017. i 2019. godinu koju je sastavio Neue Zürcher Zeitung.

Na početku razgovora osvrnuli smo se na to kako se zapravo SNB odlučio da jača svoju poziciju u tehnološkom sektoru te koliko je zapravo bilo potrebno vremena da se danas govori o iznosima od 167 milijardi dolara.

"Švicarska nacionalna banka povećava vlastite kupovine finansijske imovine na američkom tržištu od izbijanja krize eurozone 2009. godine, kada je imovina denominirana u eurima postala mnogo manje zanimljiva nego u prošlosti. Zbog istaknute uloge američkog dolara u globalnoj ekonomiji i važnosti imovine denominirane u dolarima na finansijskim tržištima, Švicarska nacionalna banka (SNB) ulaže u kupovinu ove imovine i zato što njena investicijska strategija replicira glavne indekse na berzama, kako bi se u praksi primijenio takozvani 'neutralni' pristup globalnim finansijskim tržištima. Tehnološki sektor je posebno privlačan Švicarskoj nacionalnoj banci (SNB) zbog ovog 'neutralnog' pristupa, a također i zato što Švicarska nacionalna banka (SNB) ima za cilj ostvariti profit od ove imovine, kako i očekuje, s ciljem ostvarivanja dobiti od vrijednosti iste", naglašava Rossi na početku razgovora za Klix.ba.

Takav položaj, omogućio je za banku jednu "privilegiju".

"SNB je povećao kupovinu finansijske imovine, posebno denominirane u američkim dolarima i drugim glavnim valutama, nakon globalne finansijske krize 2008. godine. Od svojih intervencija na deviznom tržištu kako bi se smanjila snažna i brza aprecijacija (rast vrijednosti op. a.) švicarskog franka, kupio je milijarde stranih valuta, posebno američkih dolara, koje je zatim transformirao u niz finansijske imovine denominirane u tim stranim valutama. Privilegija SNB-a proizlazi iz činjenice da brojni institucionalni investitori na globalnim finansijskim tržištima smatraju švicarski franak 'sigurnim utočištem'. Stoga su njene investicijske aktivnosti napuhane snagom švicarskog franka, za razliku od drugih centralnih banaka, čije nacionalne valute pate od globalne finansijske krize, što tjera ove centralne banke da prodaju veliki obim finansijske imovine kako bi obuzdale trendove deprecijacije vlastitih valuta", pojašnjava profesor.

Iako je tehnološki sektor u fokusu, zanimljiva je i politika banke kada je riječ o sektorima koji se izbjegavaju za ovakvu vrstu ulaganja.

"SNB ima investicijsku strategiju zasnovanu na takozvanom principu 'neutralnosti tržišta', kao što sam već rekao, replicirajući tržišne indekse kako bi se izbjegao utjecaj na cijene imovine na finansijskim tržištima širom svijeta. Međutim, ne kupuje finansijsku imovinu koju izdaju firme koje ozbiljno krše temeljna ljudska prava, ozbiljno zagađuju okoliš ili proizvode nuklearno oružje, kasetnu municiju, protupješadijske mine ili slične ratne materijale. Razlozi za ovaj stav politike su višestruki: poštivanje švicarskih zakona (kao što je Savezni zakon o ratnom materijalu) i međunarodnih humanitarnih standarda, etička pitanja, održivost okoliša i rizici po reputaciju", pojašnjava švicarski profesor.

Strah od carina i "balona" u sektoru umjetne inteligencije

U kontekstu rada Švicarske centralne banke, a posebno u investitorskom dijelu, posebno se javio strah od mogućeg utjecaja američkih carina kao i činjenice da je Evropska centralna banka (ECB) ranije upozoravala na stvaranje "balona" na berzi dionica povezanih s umjetnom inteligencijom, a koji bi mogao naglo puknuti ukoliko se ne ispune očekivanja investitora.

"Ova koncentracija među nekoliko velikih firmi izaziva zabrinutost zbog mogućnosti stvaranja balona cijena imovine povezanog s umjetnom inteligencijom. Također, u kontekstu duboko integriranih globalnih tržišta kapitala, to ukazuje na rizik od negativnih globalnih prelijevanja, ukoliko očekivanja o zaradi ovih firmi budu iznevjerena", navedeno je ranije iz ECB-a.

Sličnog razmišljanja u tom kontekstu je i naš sagovornik.

"Pozicija SNB-a na tržištima kapitala, posebno kada su u pitanju kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom, predstavlja relevantan rizik za nju, jer bi u ne tako dalekoj budućnosti moglo doći do eksplozije balona u ovoj oblasti, analogno takozvanom 'dot-com' balonu koji je eksplodirao početkom ovog milenija", ističe Rossi.

Iako se u pogledu investicija Švicarska nacionalna banka ponaša kao suvereni fond, rasprava o potencijalnom uspostavljanju suverenog fonda u Švicarskoj nedavno je izazvala i oprečne reakcije.

Predsjednica Vijeća banaka Barbara Jan Steiner krajem aprila u Bernu je izjavila kako to nije dobra ideja i da Švicarska nacionalna banka odbacuje ideju o suverenom fondu za upravljanje svojim deviznim rezervama.

Profesor Rossi također ističe kako takva ideja ne bi bila dobra.

"Osnivanje suverenog fonda bogatstva u Švicarskoj ne bi bilo prikladno, jer profit SNB-a nije povezan s izvozom nekih sirovina, poput nafte ili prirodnog plina, već samo proizlazi iz kupovine finansijske imovine širom globalne ekonomije. Stoga, takav fond može predstavljati veliki rizik i za godišnje rezultate SNB-a i za njegov vlastiti ugled, ako veliki broj finansijske imovine u portfelju SNB-a postane nelikvidan kao rezultat velike finansijske krize širom svijeta", mišljenja je Rossi.

Na kraju razgovora, govorili smo i o tome da li će budući ekonomski razvoj i reforme s kojima se trenutno suočava švicarsko tržište kapitala prisiliti Švicarsku nacionalnu banku da usvoji značajniju promjenu u svom pristupu berzi.

"Vjerovatni scenario u ne tako dalekoj budućnosti je izbijanje globalne finansijske krize koja bi bila rezultat rizika povezanih s klimom, što bi, između ostalog, uticalo na švicarski bankarski sektor, a time i na SNB, čiji bi ugled bio negativno pogođen, iako će u takvom slučaju morati intervenirati kako bi spasio niz švicarskih banaka u problemima. Do danas se ne čini realnim očekivati promjenu investicijske strategije SNB-a, jer članovi njegovog odbora insistiraju na repliciranju principa 'neutralnosti tržišta' koji upravlja takvom strategijom. Ali vrijeme će pokazati hoće li takvu promjenu nametnuti tržišni neuspjesi ili klimatska kriza", zaključio je u razgovoru za Klix.ba profesor Sergio Rossi.