Srđan Ožegović, član Uprave ProCredit Bank: 2022. je bila u znaku napretka, nastavljamo istim tempom

Ožegović je govorio o tome kako se protekla 2022. godina odrazila na poslovanje ProCredit Bank, tome šta smatraju posebnim uspjehom, ali i čime su doprinijeli kako privredi, tako i samom bh. društvu.

Također, osvrnuo se i na izazove s kojima se ova banka susrela u spomenutom periodu, ali i onome šta od njih možemo očekivati u predstojećim mjesecima.

Kompletan intervju pročitajte u nastavku.

Kako ocjenjujete prethodnu godinu u poslovanju vaše banke?

U protekloj godini ProCredit Bank je postigla značajan napredak u poslovanju. Obilježili smo 25 godina kontinuirane podrške privredi u Bosni i Hercegovini, što je potvrda naše predanosti razvoju ekonomije u BiH i jačanju segmenta malih i srednjih preduzeća.

Značajno smo doprinijeli i na polju zapošljavanja. Kroz ProCredit Onboarding Program zapošljavanja mladih ljudi sa fakulteta i bez iskustva, uspješno smo zaposlili više od 30 novih kolega. Nastavljamo da ulažemo u naše zaposlenike i smatramo da su oni naša najveća vrijednost. Također, nastavili smo sa unapređenjem naših usluga i digitalizacijom za fizička lica. Sada naši klijenti mogu uživati u još boljoj i efikasnijoj mobilnoj aplikaciji i elektronskom novčaniku, kao i mogućnosti besplatnog podizanja novca na bilo kojem bankomatu, što našu uslugu izdvaja od drugih.

Ukupno gledano, protekla je godina bila uspješna za ProCredit Bank. Imali smo značajan napredak u svim ključnim područjima, što nas motiviše da pružimo još bolju uslugu našim klijentima.

Šta smatrate da su bili najveći izazovi u poslovanju tokom 2022. godine?

Protekle tri godine su predstavljale velike izazove za ekonomiju i tržište, koje je uzrokovalo nekoliko faktora. Prvo, tržište se još uvijek oporavljalo od pandemije COVID-19, što je uzrokovalo značajne poteškoće u mnogim sektorima. Osim toga, postojali su problemi u globalnom lancu snabdijevanja koji su dodatno utjecali na ekonomiju. Drugi značajan izazov bio je početak rata u Ukrajini, koji je izazvao energetsku krizu i još više naglasio nasljeđene izazove iz pandemije. To je za rezultat imalo značajan rast cijena energenata, što je utjecalo i na inflaciju koja je premašila 14 posto.

Kao rezultat ovih izazova, privreda je bila prinuđena da se okrene ulaganjima u obrtni kapital, umjesto u investiranje u rast kapaciteta i razvoj, što je bilo neophodno kako bi se sačuvala ionako oslabljena pozicija naše privrede nakon pandemije.

Da bi podržala klijente u ovim teškim vremenima, naša banka je uspostavila saradnju sa lokalnim garantnim fondovima i međunarodnim institucijama kako bi osigurala da klijenti imaju neometan pristup finansiranju, a posebno mala i srednja preduzeća koja su najviše pogođena ekonomskim posljedicama.

Svako doba koje nosi izazove nosi i prilike, pa je tako i ovaj period donio priliku da se naše kompanije okrenu investiranju u obnovljive izvore energije kako bi osigurali što viši nivo energetske nezavisnosti ili investicija u energetsku efikasnost, kao i investicije u tehnologije koje omogućavaju porast efikasnosti naših kompanija. Ovo je neophodan odgovor na konstantan rast cijene energenata, visok nivo inflacije i rast cijene rada na našem tržištu. Shodno tome, ProCredit banka je osigurala klijentima pristup linijama koje imaju regres do 20 posto za investicije u obnovljive izvore energije za vlastitu potrošnju, energetsku efikanost i tehnologije koje unapređuju efikasnost, podjednako za pravna i fizička lica.

Koliko su inflacija i rast kamatnih stopa utjecali na poslovanje?

Inflacija je porast opštih cijena robe i usluga u ekonomiji. Kada inflacija raste, novac gubi kupovnu moć, jer su cijene sve više. Ovo može utjecati na profitabilnost kompanija jer će rasti troškovi za poslovanje, uključujući troškove zaposlenih, troškove operacija i druge troškove. Do rasta inflacije u prethodnom periodu dolazi prije svega zbog problema u lancima snabdjevanja koje je utjecalo na povećanje cijena sirovina i dobara, a do dodatnog ubrzanja dolazi zbog krize u Ukrajini koja značajno utječe na porast nivoa inflacije. U situacijama kada imamo visoku inflaciju centralne banke rade na njenom suzbijaju povećanjem kamatnih stopa, što su Evropska centralna banka, FED i druge centralne banke radile tokom prethodne godine. Kao posljedica toga, došlo je do rasta referetnih kamatnih stopa poput EURIBORA za koju su vezani skoro svi varijabilni krediti u Bosni i Hercegovini.

Potrebno je razumijeti da inflacija nije generisana u Bosni i Hercegovini, već uzrokovana vanjskim faktorima. Dodatni izazov našeg tržišta jeste taj što Centralna banka BiH nema na raspolaganju tradicionalne alate koji bi pomogli suzbijanje inflacije. Samim tim se i rast referetnih kamatnih stopa prelijeva na naše tržište i dolazi do incijalnog rasta izvora finansiranja za finansijske institucije, koje taj trošak prenose na svoje klijente.

Ovaj rast inflacije i kamatnih stopa, u kombinaciji sa neizvjesnošću na tržištu Evropske unije, utjecao je na to da su se kompanije u prethodnom periodu manje okretale ka investicijama za proširenje svog poslovanja. Sa druge strane, kompanije se okreću investicijama koje im omogućavaju bar djelimičnu energetsku nezavisnost od kretanja cijene energenata, ulažu u tehnologije koje pomažu unapređenju efikasnosti poslovnih aktivnosti i povećanju energetske efikasnosti. Zbog toga u drugoj polovini godine vidimo porast broja zelenih kredita, koji zaključno sa 2022. godinom čine više od 20 posto ukupnih portfolija kredita ProCredit banke.

Da li će se nastaviti rast kamatnih stopa i u ovoj godini? Ako hoće, koliki će biti taj rast?

U 2023. godini se očekuje pad stope inflacije na nivo oko 6 posto. Iako je ovo napredak u odnosu na 2022. godinu, i dalje pričamo o visokim stopama inflacije. Obzirom na sličnu situaciju u EU, Evropska centralna banka će morati da nastavi sa obuzdavanjem inflacije, te se očekuju još minimalno 4 povećanja referentne kamatne stope u ovoj godini. To će za rezultat imati rast šestomjesečnog EURIBOR-a do 3,9 posto, prema trenutnim očekivanjima. Naravno, na navedeno će utjecati i razvoj situacije u Ukrajini, gdje će svaka eskalacija sukoba imati negativan efekat na gore navedena predviđanja. Iako se kretanje cijena i kamatnih stopa ne kreće u korak sa EU, neminovno je da će doći i do određenog povećanja kamatnih stopa i u Bosni i Hercegovni.

Šta bi nadležni u Bosni i Hercegovini trebali još učiniti za unapređenje bankarstva?

Nadležni u Bosni i Hercegovini bi trebalo da se fokusiraju na donošenje zakona koji bi olakšali poslovnu saradnju i komunikaciju između fizičkih lica, pravnih lica i banaka, a samim tim unaprijedili i poslovnu klimu u državi. Ovo se odnosi na zakone koje bi omogućili dalju digitalizaciju, a odnosi se na zakone i regulative koje se tiču implementacije i primjene elektronskog potpisa, video identifikacije, kao i omogućavanje pristupa IDEEA informacijama od strane banaka. Na ovaj način bi se u potpunosti smanjila potreba da klijenti dolaze u banku i ostvarila mogućnost potpunog digitalnog on-boardinga novih klijenata.

Dodatno, usvajanje zakona o obnovljivim izvorima energije bi omogućilo bržu energetsku tranziciju, kao i uvođenje dodatnih subvencija i olakšica za nabavku električnih i hibridnih vozila što bi pomoglo elektromobilnost u Bosni i Hercegovini.

Koji su vam poslovni planovi za ovu godinu?

Nastavljamo istim tempom kao i u 2022. godini. Posvećeni smo energetskoj tranziciji i investicijama privrednika u obnovljive izvore energije, gdje smo partneri od početne ideje do završne realizacije. Nadalje, fokus je i na projektu Evropske banke za obnovu i razvoj koji, zajedno sa GEFF-om, sprovodimo u BiH i koji za cilj ima osnaživanje i pomoć fizičkim licima u procesu dosezanja energetske efikasnosti, sa povratom sredstava i do 20 posto. Također, obezbijedili smo i liniju za pravna lica "Go Digital" koja za investicije u tehnologije koje poboljšavaju efikasnost obezbjeđuje povrat i do 15 posto.

Istovremeno, potpuno smo svjesni i potrebe tržišta za boljom upućenošću u značaj energetske tranzicije i transformacije, pa ćemo nastaviti spajati investitore sa izvođačima radova i pomoći u prevazilaženju izazova kod deficitarnih zanimanja, kao što su trenutno instalateri solarnih elektrana. Nastavljamo ulagati i u obrazovne procese naših uposlenih kroz ProCredit Akademiju u Njemačkoj jer čvrsto vjerujemo da na temeljitom obrazovanju i agilnom praćenju tržišnih trendova počiva uspjeh bankarskog sektora i njegova sposobnost da bude i ostane na usluzi svojim partnerima i klijentima.