Finansije
74

Sparkasse Bank jedna od najstabilnijih i kreditno najaktivnijih banaka na tržištu

Sponzorisani članak
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Sparkasse Bank je danas u Sarajevu predstavila rezultate poslovanja u 2015. godini uz osvrt na makroekonomske pokazatelje i ostvarenje bankarskog sektora.

Prema riječima direktora Sparkasse Bank Sanela Kusturice, banka je u 2015. godini bila primjer kompanije koja pravi pozitivno okružje, a to je upravo ono što treba bosanskohercegovačka ekonomija: kompanije koje potiču bh. privredni rast snažnom tržišnom aktivnošću i investicijama te šalju poruku stranim investitorima da u Bosni i Hercegovini postoji prostor za isplativa ulaganja.

"U 2015. godini smo nastavili aktivnu politiku kreditiranja sa stopama rasta koje su i dalje iznad tržišnog prosjeka - u 2015. je plasirano 516 miliona KM kreditnog novca. Kreditni portfolij je rastao za pet i pol post na oko 880 miliona KM, dok je tržište kredita raslo za oko tri posto. Rezultat je rast aktive od 12,6 posto na iznos od skoro 1,2 milijardi KM. Ostvarena je dobit od 14,5 miliona KM ili 35 posto više nego u 2014. Godini te je povrat na kapital povećan s 9 na 11 posto. Mi u BiH zapošljavamo preko 470 građana i zajedno s matičnom grupacijom Erste i Sparkasse Austrija smo odlučni u reinvestiranju dobiti u domaću ekonomiju. Kao i prethodnih godina, ostvarenu dobit smo usmjerili u povećanje kapitalne baze - kapital je povećan za 11,2 posto u odnosu na 2014., dok je kapital bankarskog sektora BiH rastao za 3 posto", rekao je Kusturica.

Bankarski sektor u 2015. Je pratio pozitivne trendove u bh. ekonomiji jačanjem kreditne aktivnosti, ali je sa 97 miliona KM dobit sektora niža za 39 posto nego 2014. Prema Odjelu za istraživanje Erste Group Austrija, oporavak rasta BDP-a od 2,5 posto je najpovoljnija prognoza u regiji jugoistočne Evrope, što je velikim dijelom potaknuto oporavkom vanjsko-trgovačkih partnera u Evropi. Ostvarenje srednjoročne prognoze rasta bh.ekonomije od 3-4 posto, zavisit će od političke stabilnosti i dinamike provođenja reformske agende.

Stimulisan pojačanom unutrašnjom potražnjom kreditni rast na nivou svih bh. banaka je ubrzan sa jedan posto u 2014. na tri posto. Krediti su iznosili oko 16,5 milijardi KM, a depoziti oko 18 mlrd. KM s rastom od sedam posto. Usljed pada referentne kamatne stope u proteklom periodu zabilježen je trend pada aktivnih kamata na kredite i posljedično jači pad kamata na depozite.

Pritisak na cijene kredita je doveo do stagnacije prihoda na nivou svih banaka, dok su troškovi rasli za šest posto, dominantno zbog udara na troškove rezervisanja za kreditne gubitke na nivou bankarskog sektora Republike Srpske. Ovaj negativan odnos prihoda i rashoda na nivu sektora je doveo do pada profitabilnosti od 39 posto u odnosu na godnu ranije te je na nivou sektora ostvarena dobit od 97 miliona KM.

Izvršni direktor Sparkasse Bank Nedim Alihodžić, iznio je podatak da je Sparkasse Bank u 2015. godini intenzivirala kreditiranje privrede. Rast kredita pravnim licima od četiri i pol posto predvođen je kreditima srednjem i malom biznisu te dugoročnim kreditima za investicije koji su rasli sa stopama od oko šest posto, dok su krediti na nivou bankarskog sektora Federacije BiH rasli za dva posto. Granska struktura kredita pokazuje da su najviše kreditirane trgovina, građevinarstvo i proizvodne djelatnosti. To su upravo oni sektori koji su u 2015. predvodili ubrzani rast BDP-a i gdje banka prepoznaje najveći potencijal za stvaranje nove vrijednosti u realnom sektoru.

Alihodžic je pojasnio i razvoj cijena na kredite privredi: "Kamatne marže padaju iz godine u godinu, a tržišni rizici i troškovi rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke su niz godina rasli. Jaz između ove dvije kategorije ne idu u prilog niti daljnjem padu cijena kapitala".

Izvršni direktor Amir Softić se dodatno osvrnuo na problematiku nekvalitetnih kredita i pitanje koliko su oni realno sagledani u BiH. U posljednje dvije godine se bilježi blagi pad udjela nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima na 13,7 posto, ali to nije prirodan efekat poboljšanja poslovne klime, nego većim dijelom rezultat izmještanja toksičnih kredita iz nekolicine banaka u bankarskom sektoru.

Također, usklađivanje s EU direktivama koje predstoji BiH može znatno promijeniti sliku kada je u pitanju prepoznavanje i tretman nekvalitetnih kredita.