Veće od Panama Papersa
0

Skandal trese Deutsche Banku: Zašto su štitili klijente povezane s kriminalom, Al Qaidom i Kremljem?

Piše: A. Ku. |
Deutsche Bank u Frankfurtu (Foto: EPA-EFE)
Poslušajte članak
Dvojica uzbunjivača iznijela su iz Deutsche Banke više od 15 miliona internih dokumenata koji pokazuju kako je najveća njemačka banka godinama vidjela upozorenja o pranju novca, a ipak zadržavala rizične klijente, od Jeffreyja Epsteina do ruskih oligarha.

Istraživanje pod nazivom "Inside Deutsche Bank" od jutros objavljuje više od 50 medija iz cijelog svijeta, među njima Financial Times i Le Monde.

Projekt je koordinirala južnoafrička neprofitna organizacija Barracuda Media, a dokumente su prvi dobili indijski novinar Josy Joseph i južnoafrička istraživačka novinarka Khadija Sharife.

Više od 200 novinara mjesecima je češljalo e-mailove rukovodilaca, tajne procjene rizika i izvještaje o sumnjivim transakcijama. Prema pisanju švicarskog 24 heures, među dokumentima je i devet miliona e-mailova, a curenje je veće od Panama Papersa.

Uzbunjivači, čiji je identitet zaštićen, poručili su da su "duboko posvećeni javnom interesu". Prema riječima njihovog advokata, materijal su predali i američkom Ministarstvu pravde, agenciji za finansijski kriminal FinCEN i britanskoj poreznoj upravi.

Deutsche Bank je Jeffreyja Epsteina prihvatila kao klijenta u augustu 2013. godine, kada je njegova osuda za seksualne delikte već bila javna. Interni dokument bankine jedinice za finansijski kriminal u SAD-u pokazuje da je banka između oktobra 2013. i maja 2019. podnijela 21 prijavu sumnjive aktivnosti za oko 3.000 transakcija povezanih s Epsteinom i njegovim firmama, ukupno vrijednih 581,9 miliona dolara (oko 981 milion KM).

To je više nego dvostruko od iznosa od "više od 250 miliona dolara" koji je ranije naveo američki senator Ron Wyden.

Banka je u odgovoru konzorciju navela da priznaje grešku što je Epsteina prihvatila 2013. godine i da žali zbog te veze.

Dokumenti otkrivaju i da je banka 2016. godine pokrenula interni projekt "Novus Ordo" zbog poslovnih veza Donalda Trumpa. Godinu kasnije jedan zaposlenik greškom je vanjskoj osobi poslao link s finansijskim podacima 1.586 klijenata. Tri računa pripadala su Trumpu, interno označena kao "DT" i "DJT".

Menadžeri su zaključili da Trumpa o tome ne treba obavijestiti, a izvršni direktor Christian Sewing to je odobrio jednom riječju: "OK".

Među klijentima banke bila je i firma čiji je stvarni vlasnik saudijski biznismen sa "Zlatnog lanca", liste navodnih finansijera Al Qaide. Tu listu pronašla je policija u martu 2002. godine, u pretresu prostorija Benevolence International Foundation u Sarajevu. U bankinim dokumentima čovjek je označen samo inicijalima. Novinari su ga identifikovali ali nije odgovorio na upit, a Deutsche Bank nije odgovorila na pitanja o njemu.

Dokumenti se bave i ruskim klijentima. Jedan insajder opisao je kako su nakon 2014. pravljene liste "dobrih i loših oligarha", a 24 heures piše da je banka dvadesetak milijardera bliskih Kremlju držala iza švicarske bankarske tajne u Cirihu i Ženevi.

Sami dokumenti, napominju novinari, ne dokazuju da je Trump učestvovao u pranju novca, ali otvaraju pitanje koliko je banka potpuno prijavljivala sumnjive transakcije moćnih klijenata.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima