U Bosni i Hercegovini online kupovina je posebno zaživjela tokom pandemije koronavirusa i nastavila je svoj pozitivni trend. Svoje proizvode i usluge online nude kako svjetski brendovi, tako i domaći proizvođači. Iako zaštita podataka postaje sve naprednija, i dalje postoje brojne mogućnosti za prevaru u online prostoru.
Na jedan od slučajeva online prevare nedavno je ukazao Međunarodni aerodrom Sarajevo. Na Facebook stranici aerodroma pojavila se obavijest o lažnom oglasu koji kruži tom društvenom mrežom.
Naime, mnogi su primijetili da se između reklama pojavila se obavijest o prodaji kofera koje se nalaze na aerodromu duže od šest mjeseci te da svako može povoljno kupiti jedan od njih. Na samoj stranici, koja ima logo vrlo sličan originalnom logu Međunarodnog aerodroma, nalazi se nagradna igra u kojoj iz trećeg pokušaja obavezno izvučete kofer. Nakon toga je potrebno unijeti svoje podatke i, ukoliko uradite to, ugrozit ćete svoju sigurnost te vjerovatno ćete izgubiti novac.
Stranica je napravljena kvalitetno i neupućena osoba neće obratiti pažnju na to da u tekstu samog linka ne spominje se aerodrom, na lažni logo, kao i na to da na stranici piše "luka" umjesto "aerodrom". Također, kako na samoj web stranici, tako i na lažnoj Facebook stranici ostavljeni su desetine komentara u kojima korisnici slali pozitivne reakcije i slike kofera. Ali ukoliko malo bolje pogledate, vidjet ćete da su Facebook profili sretnih kupaca lažni, a fotografije otvorenih kofera su uređene i skinute s interneta.
Ovo je samo jedan od primjera online prevara kojih vremenom postaje sve više, a u razgovoru sa politologom Tarikom Kapetanovićem govorili smo o tome na koji način građani mogu primijetiti prevaru i zaštiti svoje podatke.
Tarik Kapetanović je kazao da je kupovina nezaustavljiv proces, a u vremenu razvoja interneta i pretvaranja svijeta u globalno selo logičan slijed događaja bio je da se čovječanstvo prepusti izazovu online kupovine.
On je kazao da jedna od osnovnih preporuka prije nego se upustimo u avanturu online kupovine je obraćanje pažnje i poznavanje realnih cijena.
"Moramo znati da cijene određenih proizvoda i brendova koje naručujemo mogu varirati, ali ne radikalno. Ako vidimo radikalnu oscilaciju cijene od one koja se plaća za isti proizvod ili brend u našoj zemlji jednostavno trebamo shvatiti da se radi o nekoj prevari i da se nikako ne treba upustiti u takvu vrstu kupovine", rekao je.
Jedno od velikih pitanja koje sebi postavlja online kupac jeste pitanje carine koja se plaća na određeni proizvod ili brend.
"Praksa je da one narudžbe koje dolaze iz Azije uvijek prilagode svoje cijene kupcima tako da većina onoga što se naručuje prođe bez carine, eventualno se plaća usluga otvaranje paketa. Kada govorimo o narudžbama iz Amerike tu su stvari jasne, stvarne cijene su istaknute i ovisno o pravilima plaća se i carina. Troškovi poštarine su također nekada bili besplatni, ali sada sve više online prodavnica naplaćuje i poštarinu koja je jasno istaknuta na stranici prilikom kupovine proizvoda ili brenda", pojasnio je.
Kada pregledate stranicu i proizvode i uvjerite se da je stranica, prema vašem mišljenju, sigurna te su sve cijene i dodatne uplate istaknute, možete početi sa unosom podataka. Međutim, u ovom dijelu kupovine morate biti najoprezniji, a Kapetanović naglašava da je online plaćanje najsigurnije obaviti PayPal-om.
"Za kreiranje PayPal računa vam je potrebna Visa bankovna kartica koja će se uvezati s PayPal računom. Tako dobivate siguran PayPal račun koji garantuje sigurnost vaših bankovnih podataka. S PayPalom imate mogućnost da izbjegnete ukucavanja broja kartice i pin koda što omogućava punu zaštitu vaših sredstava na kartici, ali i sprečava krađu podataka s kartice što je i najbitniji dio i najveći problem kada govorimo o online kupovini", rekao je.
Na kraju, uvijek prije same narudžbe provjerite podatke, vaše ime i prezime i preciznu adresu kako bi vam pošiljka došla na adresu ili u poštu u kojoj na kraju i preuzimate paket. To je sve, nije teško, neka vam je sretna kupovina.
Poznato koliko koja zemlja iz regiona treba dobiti novca iz EU fonda Plan rasta
