Promocija knjige autorice Jasmine Hurić: Neiskorišteni krediti dosezali i do 35 posto vanjskog duga BiH

Hurić je u osvrtu na svoju knjigu istakla da je ona rezultat višegodišnjeg istraživanja pitanja zaduženosti i fiskalne održivosti. Cilj joj je bio da ovim djelom doprinese ne samo boljem razumijevanju trenutnih ekonomskih izazova, već i da definira okvir za kreiranje učinkovitije i dugoročno održive fiskalne politike Bosne i Hercegovine.

Prvi dio knjige je, kako je istakla, sveobuhvatan pregled teorijskih interpretacija zaduženosti, fiskalne održivosti, stabilnosti duga i refleksija kriza na zaduženost, s kojima smo bili suočeni u posljednjih 20 i više godina.

Fokus njenog istraživanja bio je na Bosni i Hercegovini kao primjeru države koja se tri decenije nakon rata i dalje suočava, kako je naglasila, s duboko ukorijenjenim ekonomskim ograničenjima.

"Kompleksna fiskalna struktura, izražena decentralizacija, nizak nivo investicija, umjeren ili neznatan ekonomski rast i zavisnost od vanjskog finansiranja čine Bosnu i Hercegovinu posebno ranjivom na sve makroekonomske šokove", dodaje Hurić.

Izbor teme

Dodatno je obrazložila zašto se odlučila za spomenutu temu knjige. Naime, kako je podsjetila, pitanje javne zaduženosti već prerasta iz fiskalnog i institucionalnog okvira u kompleksno strateško pitanje koje direktno utječe na nacionalnu stabilnost. Ovo je pitanje, kako je ocijenila, od vitalnog interesa za svaku državu. Izdvojila je ono što posebno zabrinjava.

"Posebno zabrinjava to što se i razvijene ekonomije zadnjih nekoliko godina imaju ozbiljne izazove u ovoj oblasti, pri čemu mnoge zemlje u svijetu, poput Japana, Italije i Francuske, imaju nivo javnog duga koji premašuje 100 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Japan, kao jedna izuzetno razvijena ekonomija koja ima najveći udio javnog duga u BDP-u, primjer je kako se javni dug koristi isključivo u razvojne svrhe. Japanski javni dug 2025. je iznosio 230 posto BDP-a, a 2020. čak 260 posto BDP-a", navela je.

Time se u pogledu fiskalne ranjivosti, kako je konstatirala, brišu tradicionalne razlike između razvijenih tržišta i tržišta u razvoju, a odgovorno upravljanje dugom postaje globalna nužnost.

"Ovdje se misli na stavove da je problem održivosti duga više svojstven nerazvijenim ekonomijama", dodaje.

Napomenula je da je to ono na šta ukazuju mnogi zvaničnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što se odnosi i na direktoricu ove globalne finansijske institucije Kristalinu Georgievu. Ona je u maju prošle godine izjavila da se povećava javni dug svih država koje zajedno čine više od 80 posto globalne ekonomije, i to mnogo brže nego tokom pandemije koronavirusa.

Hurić je kao ključnu poruku Georgieve istakla da svijet postaje ranjviji, a da države više ne mogu dozvoliti ignoriranje pitanja održivosti duga. MMF-ova direktorica je upozorila da visok javni dug, u kombinaciji s rastućim troškovima servisiranja, može ograničiti javne izdatke za ključne sektore, kao što su zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura.

Ovo se događa zbog toga što, kako je naglasila, prekomjerna zaduženost može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja samostalnih ekonomskih politika jer servisiranje duga često postaje prioritet u odnosu na sve ostale ekonomske i socijalne politike.

Javni dug Bosne i Hercegovine

Za Hurić veliki značaj ovog pitanja pokazuje potrebu preventivnog i strateškog djelovanja, posebno u državama koje imaju složene, nedovoljno koordinirane i nerazvijene fiskalne kapacitete, kao što je Bosna i Hercegovina. Izdvojila je i ono što smatra da su specifičnosti Bosne i Hercegovine.

"Specifičnosti Bosne i Hercegovine su veoma fragmentiran fiskalni sistem, nedostatak jedinstvenih fiskalnih pravila, slabo razvijen mehanizam koordinacije između nivoa vlasti te proširena i suštinski neopravdana fiskalna autonomija entiteta, što je ozbiljna prepreka za uspostavljanje jedinstvene i koherentne fiskalne politike na nivou države", mišljenja je Hurić.

To su neki od razloga zbog kojih je u ovoj knjizi analizirala problem javne zaduženosti i fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine, pri čemu je dala, kako dodaje, detaljan pregled pravnog i institucionalnog okvira upravljanja dugom, razmatrala strukturu i dinamiku vanjske i unutrašnje zaduženosti te procijenila fiskalnu održivost zemlje u kontekstu relevantnih međunarodnih kriterija održivosti.

Nadalje, identificirala je, kako je naglasila, brojne probleme povezane sa zaduženošću, a jedan od njih je značajan dio neangažovanih (dostupnih, ali neiskorištenih) kreditnih sredstava koja dodatno opterećuju fiskalni sistem, bez pozitivnih efekata na agregatnu (ukupnu) ekonomsku aktivnost. Dodatno je objasnila ovaj problem.

"Zbog značajnog iznosa neangažovanih sredstava po osnovu vanjskog duga, Bosna i Hercegovina je plaća commitment fee - naknadu na neangažovanu kreditnu liniju, odnosno na neangažovani dio kreditnih sredstava, koja je definirana generalnim uslovima poslovanja s većinom međunarodnih kreditora. Prosječan iznos neangažovanih sredstava po osnovu vanjskog duga u periodu od 2009. do 2023. bio je 30 posto vanjskog duga. U nekim godinama je čak 35 posto sredstava po osnovu vanjskog duga bilo neangažovano", navela je Hurić.

Analizirala je mnoge makroekonomske i fiskalne indikatore, među kojima su uzroci zaduženosti, makroekonomska refleksija i korelacija duga s ekonomskim rastom i razvojem. Time je došla do zaključka da Bosna i Hercegovina ima povećanu fiskalnu osjetljivost, posmatrano kroz prizmu ekonomskih šokova, eksterne nestabilnosti i unutrašnje rizike.

Također je konstatirala da se komparativnim uvidima dodatno potvrđuje da je Bosna i Hercegovina fiskalno znatno ranjivija u odnosu na zemlje regije ili Evropsku uniju, za koje je podsjetila da imaju odgovarajuća institucionalna fiskalna pravila i kvalitetan pristup zaduživanju.

"Upravo izostanak takvih mehanizama čini Bosnu i Hercegovinu sklonijom fiskalnoj inerciji i ad hoc zaduživanju, pri čemu se fiskalni resursi mobiliziraju bez jasne razvojne svrhe i mjerljivog ekonomskog povrata", dodaje.

Napomenula je i na to da razmatranje javne potrošnje predstavlja nezaobilazan korak u sagledavanju dinamike i strukture javnog zaduživanja. Pa je tako uporedila nivo i strukturu javne potrošnje u Bosni i Hercegovini i visoko razvijenih država EU.

"Nivo javne potrošnja u Bosni i Hercegovini sličan je onom u visoko razvijenim zemljama EU, ali bez odgovarajuće makroekonomske osnove i strukturne usmjerenosti ka razvojnim investicijama. Struktura potrošnje u Bosni i Hercegovini dominantno je usmjerena na tekuće izdatke, prvenstveno socijalna davanja i kompenzacije zaposlenih, dok su ulaganja u infrastrukturu i kapitalne projekte ograničena. Dodatno, uz rast javne potrošnje povećane su obaveze za servisiranje vanjskog i unutrašnjeg duga", objasnila je.

Osim toga, dodaje Hurić, česti inflatorni pritisci konstantno opterećuju privredu, a ako se ovi trendovi nastave, bez značajnog jačanja makroekonomskih performansi, povećava se rizik rasta budžetskog deficita i daljnjeg zaduživanja. Upozorila je da takvo stanje može produbiti postojeći fiskalni disbalans i otežati uspostavljanje održivog ekonomskog okvira.

Iako porezni prihodi na svim nivoima u Bosni i Hercegovini rastu, taj rast, kako je primijetila, ne prate adekvatna poboljšanja ključnih makroekonomskih pokazatelja, poput značajnijeg rasta BDP-a i BDP-a po glavi stanovnika, smanjenja deficita tekućeg računa i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita.

Ključna poruka knjige "Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine" jeste da javni dug sam po sebi nije prijetnja fiskalnoj održivosti.

"Negativni efekti nastaju samo kada se njime ne upravlja adekvatnom strateškom orijentacijom, institucionalnom disciplinom i učinkovitim nadzorom. Kada se zadužuje u okviru kvalitetne i dugoročno održive fiskalne politike, javni dug ne ograničava ekonomski rast, već može služiti kao instrument fiskalne stabilizacije i poticanja ekonomskog oporavka", naglasila je.

Da bi se to postiglo, Bosna i Hercegovina, zaključila je, mora unaprijediti institucionalni i zakonodavni okvir, uspostaviti fiskalna pravila zasnovana na mjerljivim pokazateljima, poboljšati mehanizme upravljanja i nadzora duga te ojačati transparentnost kroz redovno izvještavanje o ukupnim obavezama javnog sektora.

Izdavač knjige "Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine" je izdavačka kuća "Dobra knjiga", a ovo djelo se prodaje online (knjiga.ba i dobraknjiga.ba), kao i u knjižarama Svjetlost Komerc Sarajevo.