Petnaest zemalja EU dobilo dozvolu da odstupi od fiskalnih pravila, među njima su Hrvatska i Mađarska

"U ovom kritičnom trenutku, ulaganje u naše odbrambene sposobnosti mora ostati naš glavni prioritet", izjavila je Stephanie Lose, ministrica ekonomskih poslova Danske koja trenutno predsjedava Vijećem EU.

Istakla je da će današnja aktivacija nacionalne klauzule o izuzeću omogućiti državama članicama da povećaju troškove odbrane, a istovremeno imaju održive javne finansije.

Zemlje čiji je zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o izuzeću iz Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) odobren su Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija.

Njemačka je također zatražila blaža fiskalna pravila za odbranu, ali Vijeće EU još nije u poziciji da donese odluku jer Berlin, čija je nova vlada preuzela dužnost u aprilu, nije podnio svoj srednjoročni fiskalno-strukturni plan u kojem bi se navela prioritetna javna ulaganja i reforme za naredne godine.

Očekuje se da će to učiniti prije kraja mjeseca, a njihov zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o izuzeću vjerovatno će biti izglasan u septembru.

Mjera omogućava tim državama članicama da povećaju izdvajanja za odbranu za 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje tokom četiri godine bez posljedica, čak i ako to dovede njihov ukupni deficit preko granice od tri posto posto BDP-a propisane Paktom o stabilnosti i rastu.

To je dio plana EU "Spremnost 2030" vrijednog 800 milijardi eura za povećanje odbrambenih izdataka u naredne četiri godine, a Evropska komisija je prethodno procijenila da bi u taj sektor moglo biti uloženo do 650 milijardi eura.

Šesnaest zemalja EU koje će imati koristi od blažih fiskalnih pravila ujedno su i članice vojnog saveza NATO koji se krajem prošlog mjeseca složio da više nego udvostruči svoj cilj izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a do 2035. godine.