O bankarstvu u BiH
43

MMF: Zabrinjava rizik da budu sankcionisane banke koje posluju s onima koji su pod američkim sankcijama

B. R.
MMF-ova misija u Bosni i Hercegovini
MMF-ova misija u Bosni i Hercegovini
U Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) komentarisali su pritiske na Centralnu banku Bosne i Hercegovine, kao i rizik da budu sankcionisane i banke koje u Bosni i Hercegovini posluju s onima koje su sankcionisale Sjedinjene Američke Države.
Komentar je uslijedio nakon višednevne posjete MMF-ovih zvaničnika Bosni i Hercegovini. Naime, konstatovali su da Valutni odbor dobro radi i da se mora očuvati. Poručili su da se potrebno snažno oduprijeti pritiscima na Centralnu banku u smislu, kako su naveli, finansiranja budžeta vlada ili kreditiranja banaka. Imali su nekoliko preporuka za Centralnu banku za ublažavanje inflacije.

"Centralna banka treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve, uključujući i rastom stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod Centralne banke. Centralna banka je tek neznatno povećala stope naknade u periodu nakon što je Evropska centralna banka (ECB) inicirala ciklus rasta kamatnih stopa uprkos aranžmanu Valutnog odbora i vezanosti domaće valute za euro", sugerisali su u MMF-u.

Tvrde da bi se reduciranjem jaza između stopa naknade Centralne banke i kamatnih stopa u eurozoni smanjio poticaj za banke da sredstva plasiraju u inostranstvu, a čime bi se obuzdao odliv kapitala.

"Ako bi se ova promjena prenijela na kamatne stope na kredite, to bi moglo pomoći daljem smanjenju inflacije", dodaju.

Preporučuju i nastavak primjene pravila ispunjavanja obavezne rezerve na devizne depozite u devizama i nakon prelaznog perioda.

U osvrtu na bh. bankarski sektor, istakli su da banke imaju značajne bafere, ali da su rizici visoki. Napomenuli su da je bankarski sektor u cjelini dobro kapitaliziran i likvidan te su ukazali da je tokom prošle godine ostvario rekordnu dobit, a da nekvalitetni krediti imaju opadajući trend. Objasnili su šta bi moglo uzrokovati rast troškova finansiranja banaka.

"Međutim, izloženost kamatnom riziku možda raste, s obzirom na to da su stope za nove kredite s dugom ročnošću uglavnom fiksirane na niskim nivoima, dok su depoziti sve kratkoročniji, što bi za banke moglo dovesti do rasta troškova finansiranja", naglasili su.

Iz MMF-a su upozorili da zabrinjava rizik da bi banke, koje posluju s pojedincima i subjektima protiv kojih su SAD uvele sankcije, također mogle biti predmet sankcija.

Ovo upozorenje je uslijedilo nedugo nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD) pozvao one koji su pod američkim sankcijama da ugase sve svoje račune u bankama. Banke u međuvremenu traže rješenje za račune sankcionisanih osoba. SAD su ranije upozorile banke da bi mogle biti u riziku ako nastave poslovati sa sankcionisanim osobama.