Finansijska četvrt
27

Milijarde dolara vrijedni neboderi u Rijadu su dugo bili prazni, a sada se to mijenja

Piše: B. R.
Finansijska četvrt kralj Abdullah u Rijadu (Foto: Shutterstock)
Finansijska četvrt kralj Abdullah u Rijadu (Foto: Shutterstock)
28.08.2025.
Neboderi u finansijskoj četvrti kralja Abullaha skoro deceniju definiraju panoramu Rijada. Neugodna istina je bila ta što su ti neboderi bili prazni.

Riječ je o 10 milijardi dolara vrijednom projektu koji je najavljen 2006. godine, ali su bila velika kašnjenja u njegovoj realizaciji.

Međutim, nekada tiha četvrt je sve življa kako se radi na ostvarivanju ambicioznog cilja, a to je da Rijad bude jedan od finansijskih centara svijeta.

Naime, državni investicioni fond, vrijedan 940 milijardi dolara, započeo je s preseljavanjem svoje radne snage u KAFD, 385 metara visok neboder koji je najviši u Rijadu. Korporacije, kao što su HSBC i Accenture, doseljavaju u ostale nebodere.

"Prije godinu dana je ovo djelovalo kao Canary Wharf 1992.", izjavio je zapadnjak koji radi u ovom dijelu Rijada.

Naime, Canary Whard je finansijski centar u Londonu otvoren 1992. i iste te godine je bankrotirao. No, finansijska četvrt saudijskog glavnog grada sada više djeluje kao Canary Wharf 1998., kada je postao dom nekih od najvećih banaka na svijetu. Spomenuta četvrt je fizička manifestacija programa razvoja finansijskog sektora Saudijske Arabije.

Taj program je dio šireg plana kojeg je pokrenuo saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman u svrhu diverzifikacije ekonomije zemlje, tj. smanjenja ekonomske ovisnosti o nafti. Neki od ciljeva su da Rijad u finansijskom sektoru bude konkurentan Dubaiju i Abu Dhabiju koji su mu u susjednim Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Mnogi misle da je Dubai po ovom pitanju godinama ispred, ali su saudijski zvaničnici uvjereni da mogu prestići UAE zahvaljujući veličini svoje ekonomije. Naime, Saudijska Arabija je najveća ekonomija u ovom dijelu svijeta i dio je G20. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina provodi ambiciozne ekonomske i društvene reforme.

"Želimo biti i u Rijadu i u Dubaiju. Možda sada ne vidite Saudijsku Arabiju kako se takmiči s Dubaijem, ali ranije nismo vidjeli ni Abu Dhabi", izjavio je neimenovani menadžer jedne od međunarodnih investicijskih banaka.

Saudijska vlast podstiče korporacije na prisustvo u njihovoj zemlji, i to postavljanjem uslova koji je od prošle godine na snazi. Taj uslov glasi: uspostavite svoja sjedišta u Saudijskoj Arabiji ili se suočite s rizikom gubitka unosnih ugovora s našom vladom.

Preciznije, od kompanija se traži otvaranje ureda s najmanje 15 radnika, među kojima moraju biti rukovoditelji koji su nadređeni zaposlenim u drugim državama.

Iz Ministarstva za investicije Saudijske Arabije su objavili da je više od 600 kompanija od 2021. dobilo dozvole za osnivanje regionalnih sjedišta u zemlji. Međutim, stručnjaci smatraju da će biti potrebno mnogo više kako bi Rijad preuzeo od Dubaija tron finansijske prijestolnice Bliskog istoka. Razlog za to jeste što Saudijska Arabija zaostaje po pitanju regulatorne jasnoće koja je potrebna bankama.

"Saudijska Arabija se ne može oslanjati samo na svoju ekonomsku težinu i globalni profil svog državnog fonda kako bi bila finansijski centar. Konkurentni i dosljedni propisi su ključni. Drugi regionalni akteri učinkovito igraju regulatornu i podsticajnu igru" rekao je Robert Mogielnicki, istraživač vašingtonskog Instituta za arapske države Zaljeva.

Banke poput Goldman Sachsa i Morgan Stanleya su prošle godine otvorile svoja regionalna sjedišta u Rijadu. No, zabrinutost zbog regulatornog okvira znači da ostale banke i druge finansijske institucije još oklijevaju u preseljenju svojih regionalnih sjedišta u Rijad.

Naime, dok finansijski centar u Dubaiju postoji kao offshore bankarski centar s regulacijama zasnovanim na engleskom pravu, Centralna banka i Uprava za tržište kapitala reguliraju finansijski sektor u Saudijskoj Arabiji.

"U Saudijskoj Arabiji je previše slučajnog hoda. Tu je previše varijabli - politika, različite ličnosti, šerijatski zakon. Ljudima je u takvom okruženju vrlo teško osjećati se ugodno", kazao je američki investitor koji 20 godina radi na Bliskom istoku.

Ipak, saudijski zvaničnici tvrde da će to promijeniti reformama koje provode. Uprkos tome što Rijad mnogo troši na realizaciju razvojnih planova, ne uspijeva ostvariti željeni nivo direktnih investicija. Cilj je do 2030. imati investicije od 100 milijardi dolara godišnje. No, prema zvaničnim podacima, direktne strane investicije su u odnosu na prošlu godinu smanjene za 19 posto, na 20,7 milijardi dolara. To je najmanji iznos od 2020.

Saudijski državni fond je u pregovorima s velikim međunarodnim upraviteljima imovinom kako bi privukli nove investicije. Još jedan razlog zašto su saudijski zvaničnici optimistični po pitanju privlačenja investicija jeste liberalizacija društva na kojoj rade.

Ono u čemu Saudijska Arabija još zaostaje u odnosu na UAE jeste infrastruktura kao i mnoge restrikcije, među kojima je ona koja se odnosi na alkohol, a što se ne sviđa investitorima sa Zapada, No, činjenica da je mali Bahrein prije Dubaija bio finansijski centar Zaljeva daje nadu Saudijcima da mogu pobijediti u dugoročnoj igri, piše poslovni list Financial Times.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima