Koji su problemi oporezivanja igara na sreću i da li je moguće bez "lomljenja sistema preko koljena"
Zastupnica na državnom nivou Mia Karamehić Abazović i i federalni zastupnik Amir Purić su predstavili Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH. Na konferenciji za novinare su istakli da se radi o višemilijardskom prometu koji nije oporezivan na državnom nivou.
Prema njihovim riječima, alkohol i duhanski proizvodi se oporezuju i akcizama i PDV-om zbog štetnih posljedica te tvrde da ne postoji nijedan fiskalni, pravni ni društveni razlog da igre na sreću ostanu u povlaštenom položaju.
Karamehić Abazović je istakla da izuzeće igara na sreću ne pripada logici PDV sistema jer se radi o djelatnosti koja kao posebna finansijska transakcija, a uporedila je sa PDV-om na hranu i lijekove koji se plaćaju.
Koji bi mogli biti problemi oporezivanja?
Ova ideja zvuči primamljivo, a sigurno da su je mnogi zastupnici i spremni podržati. Međutim, pitanje je same primjene te se tu javlja nekoliko problema.
Za početak, razjasnimo da je PDV porez na potrošnju dobara i usluga, dok su igre na sreću u evropskoj praksi gotovo svuda izuzete od PDV-a upravo jer se ne smatraju klasičnom potrošnjom nego finansijskom transakcijom s elementom rizika.
Ove djelatnosti se oporezuju posebnim porezima (excise / gaming tax) na bruto prihod (razlika između uplata i isplata). Dakle, PDV je porez koji plaćamo pri kupovini neke robe ili usluge, a igre na sreću nisu klasična potrošnja već finansijska transakcija sa rizikom.
U većini zemalja Evropske unije su ove igre izuzete od PDV-a, ali se oporezuju posebnim porezima na dobit ili bruto prihod kladionica.
Ako BiH uvede PDV, išla bi suprotno evropskoj praksi, što je problematično za buduće usklađivanje s EU.
Na primjer, Hrvatska je nedavno usvojila širu reformu zakona o igrama na sreću u Hrvatskoj, koja uključuje više različitih mjera, poput poreza, ograničenja i novog registra. Ali, ne klasični PDV kao porez na potrošnju.
Dalje, PDV u našoj zemlji je jedinstven i funkcioniše na principu "ulaz-izlaz". Ovo može predstavljati problem kod igara na sreću jer to ne postoji u klasičnom smislu, tačnije ne zna se šta se oporezuje: da li uplata, marža ili dobit. Bez jasne osnovice, PDV sistem se lomi i postaje pravno sporan.
Tu su i online platforme koje nisu predmet praćenja te bi brojne kladionice, u ovom slučaju, mogle preći upravo na ovaj način rada, a tu su i platforme koje se nalaze van sistema naše zemlje i koje, oni koji to žele, mogu koristiti u tom slučaju.
Prijedlog zastupnika Naše stranke je da se PDV usmjerava prema entitetima i posebnim fondovima, ali ovdje postoji problem jer je PDV državni porez, a igre na sreću entitetska nadležnost. Ovaj dio bi zahtijevao mnogo ozbiljniju fiskalnu razradu, a i izmjene više zakona.
Sam prijedlog jeste zvučan, ali mu je potrebna stručna dorada. Očigledno je da je potrebno veće oporezivanje, ali kroz poseban porez na bruto prihod, jasne i stabilne stope, snažan nadzor i kontrolu bez "lomljenja preko koljena" PDV sistema.