Kandidat za šefa Evropske centralne banke Klaas Knot predstavio svoj plan: Ne očekuje dizanje kamatnih stopa

Knot, dugogodišnji guverner nizozemske centralne banke, u razgovoru s FT-om vođenom 6. novembra rekao je da mu je čast što ga je nizozemska vlada predložila i da bi, ako mu evropski lideri ukažu povjerenje, bila privilegija voditi instituciju koja je u samoj srži Evrope i zajedničke valute.

Naglasio je da je učestvovao u strateškim revizijama ECB-a iz 2021. i 2025. godine, da ih u potpunosti podržava i da ne bi mnogo toga radio drugačije.

Od prethodnika je, kako kaže, učio: Mario Draghi pokazao je koliko su važni odlučnost i strateška jasnoća u krizi, a Lagarde je bila izvanredna u gradnji konsenzusa i komunikaciji.

Kamate zavise od cijena energije

Govoreći o monetarnoj politici, Knot je rekao da sve zavisi od razvoja sukoba na Bliskom istoku i cijena energije.

Ako one ostanu približno na sadašnjem nivou ili blago padnu, ne vidi potrebu za većim pooštravanjem: možda bude potrebno malo, ali ne mnogo, jer su efekti drugog kruga zasad ograničeni, a inflacijska očekivanja stabilna. Upozorio je da bi zaoštravanje sukoba i novi skok cijena energije povećali taj rizik.

Eurozona je, prema njegovim riječima, pokazala izuzetnu otpornost na niz šokova u posljednjih godinu i po, među kojima su carine "dana oslobođenja", drugi kineski šok i rat u Iranu, ali će uz dugotrajno više cijene energije biti sve teže balansirati između obuzdavanja inflacije i privredne aktivnosti.

Knot ne voli podjelu na "jastrebove" i "golubove". Kaže da je inflacija trenutno blago iznad cilja pa je potreban vrlo odmjeren odgovor, nešto bliži strožoj politici, ali da to određuju okolnosti, a ne lične sklonosti.

Upitan kako bi ECB reagovala na moguće probleme u Francuskoj, gdje se očekuju neizvjesni izbori, Knot je odgovorio da ECB ne treba direktno komentarisati politike suverene države koja ima pristup tržištu. Dodao je da potpuno poštuje odluku Lagarde da se povuče jer, kako je rekao, ona želi moći komentarisati političke prilike u svojoj domovini, što s pozicije ECB-a nije moguće.

Prema Knotu, javni dug u eurozoni godinama postepeno raste, a u posljednjih nekoliko sedmica došlo je do globalnog preispitivanja fiskalnog rizika, koje je više pogodilo zemlje s većim dugom.

ECB nije tu da zatvara razlike u troškovima zaduživanja među državama, ali ih treba obuzdati kad su posljedica neopravdanih i neurednih tržišnih kretanja, rekao je. Ne isključuje ni stvaranje novog instrumenta ako bi kriza bila drugačije prirode od prethodnih.

Grčka i izjava iz 2019. godine

FT ga je pitao i za izjave iz 2011. i 2012. o mogućem izlasku Grčke iz eurozone.

Knot je odbacio tvrdnju da je time pogoršao krizu i rekao da je upozoravao na razorne posljedice neurednog bankrota ili prisilnog izlaska Grčke, u vrijeme kad Evropa još nije imala današnje mehanizme za krize. Za Grčku danas kaže da se nevjerovatno oporavila.

O javnom saopćenju iz septembra 2019. u kojem je kritikovao odluku Upravnog vijeća ECB-a, Knot je rekao da je obrazloženje objavio kako bi izbjegao izvještavanje na osnovu anonimnih izvora, ali da bi danas prag za takav potez bio znatno viši. Priznao je da je možda mogao malo pričekati.

Dodao je da oko sebe želi ljude koji ne dijele nužno njegovo mišljenje, jer greške u politici nastaju kad prevlada grupno razmišljanje.