Kako funkcionišu studentski krediti u SAD-u: Velika prilika koja može odvesti u dužničko ropstvo
Studentski krediti postoje kako bi se omogućilo fakultetsko školovanje koje je u SAD-u jako skupo mnogim stanovnicima ove zemlje. Koliko je skupo govori podatak da prosječna godišnja školarina na javnim ustanovama iznosi više od 10.000 dolara dok prosječna godišnja školarina na privatnim ustanovama iznosi više od 42.000 dolara.
Za školovanje na Harvardu, kao jednom od najboljih univerziteta na svijetu, potrebno je godišnje platiti 57.000 dolara dok je za školovanje na Institutu za tehnologiju Massachusetts (MIT), također jednom od najboljih univerziteta na svijetu, potrebno godišnje platiti 58.000 dolara. Američki portal US Today je objavio da su fakultetske školarine od 1963. godine do danas u SAD-u porasle za čak 747 posto.
Vrlo je teško s prosječnom godišnjom platom od 63.800 dolara pokriti troškove studija na nekom od prosječnih javnih univerziteta, a kamoli na nekom od prestižnih univerziteta.
Pomoć za finansiranje studija postoji, ali uslovi za dobijanje te pomoći nisu baš povoljni. Ta pomoć je dostupna u obliku kredita koje daje savezna vlada SAD-a, kao i u obliku kredita koje daju privatne banke.
Kredit savezne vlade
Studentski kredit, koji nudi savezna vlada, funkcioniše kao klasični kredit. Otplaćuje se uz kamatu čiji iznos ovisi o dužini otplate glavnice. Za svakog čija se aplikacija za kredit prihvati izračuna se koliko novca može dobiti u toku akademske godine. Taj izračun se vrši na osnovu procjene kreditne sposobnosti. Nakon što se utvrdi koliko je novca moguće ponuditi, moguće je zatražiti da se uplati sav taj novac ili dio tog novca. Novac se direktno uplaćuje fakultetu.
Kamatna stopa za studentski kredit savezne vlade je u rasponu od 5,50 do 8,05 posto. To znači da kamata od 5,50 posto za npr. prosječnu godišnju školarinu od 10.000 dolara iznosi 1.650 dolara dok kamata od 8,05 posto za godišnju školarinu od 10.000 dolara iznosi 2.400 dolara. Otplata ovog kredita počinje pola godine nakon završetka studija, a uglavnom je rok za otplatu 10 godina.
Krediti privatnih banaka
Prilikom apliciranja za studentski kredit u privatnoj banci također se razmatra kreditna sposobnost, s tim da privatne banke mogu imati dodatne zahtjeve. Razlika u odnosu na studentski kredit koji daje američka država jeste taj što se novac može uplatiti na račun studenta ili na račun visokoškolske ustanove. Pojedine banke omogućavaju odgodu otplate kredita dok je klijent upisan na fakultet.
Kamatna stopa za studentske kredite privatnih banaka je u rasponu od 4,10 do skoro 15,70 posto. Pojedine banke imaju fiksnu kamatnu stopu dok pojedine imaju varijabilnu, promjenjivu kamatnu stopu.
Rizici i dugovi
Rizici pri otplati studentskog kredita u SAD-u nisu nimalo zanemarivi. Naime, troškovi studiranja, pa samim tim i kreditnog duga, mogu se povećati zbog nepredviđenih okolnosti. Neke od tih okolnosti su zdravstveni problemi, gubitak posla ili nemogućnost završetka studija u zadanom roku. Veliki je broj Amerikanaca koji nakon završetka fakulteta, ako ga i uspiju završiti, godinama otplaćuju studentski kredit.
Prema zvaničnim podacima američkih vlasti, u SAD-u je trenutno 30 posto studenata s kreditom savezne vlade te da su studenti u prosjeku dobijali 6.598 dolara. Ukupni dug po osnovi studentskih kredita, koje su dali i savezna vlada i privatne banke, iznosi čak 1,77 biliona dolara. Nemogućnost otplate kredita ima posljedice koje doslovno zagorčaju život.
Neke od tih posljedica su nemogućnost dobijanja novog kredita, uskraćivanje telekomunikacijskih i komunalnih usluga, nemogućnost pronalaženja stambene jedinice pod najam zbog odluke stanodavca usljed njegove bojazni da dužnik za studentski kredit neće moći plaćati ni stanarinu.
Američki predsjednik Joe Biden je obećao da će u ovoj godini, kada će biti održani predsjednički izbori u SAD-u, biti otpisani studentski dugovi u iznosu od 7,4 milijarde dolara. Prethodno istaknuti iznosi govore koliko su studentski dugovi zapravo značajan budžetski prihod.
