Inflacija u eurozoni porasla na tri posto dok rat s Iranom podiže cijene nafte

Skok inflacije uslijedio je nakon rasta cijena energije od 10,9 posto, objavio je Eurostat u četvrtak. Cijena sirove nafte prešla je 120 dolara po barelu, nakon što je prije izbijanja rata 28. februara iznosila oko 73 dolara.

Dodatni pritisak na tržište stigao je nakon što je Iran blokirao Hormuški moreuz, pomorski prolaz kroz koji je ranije prolazilo oko 20 posto svjetske nafte iz Perzijskog zaljeva. Posljedice su se brzo prelile na benzinske pumpe i na cijene avionskog goriva.

Istovremeno, privreda eurozone je u prva tri mjeseca godine zabilježila tek marginalan rast od 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal. Takva kombinacija slabe aktivnosti i povišene inflacije opisuje se kao stagflacija, stanje koje dodatno otežava odluke Evropske centralne banke.

ECB bi, prema očekivanjima, u četvrtak trebao zadržati referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom, iako je inflacija sada jasno iznad ciljanih 2 posto. Problem za centralne banke je što bi povećanje kamata moglo dodatno zakočiti rast, dok odgađanje reakcije nosi rizik da se viši troškovi preliju na hranu, industrijske proizvode i zahtjeve za veće plate.

I druge velike centralne banke zauzele su sličan stav. Banka Japana i američke Federalne rezerve ove sedmice su ostavile kamatne stope nepromijenjenim, a isto se očekivalo i od Banke Engleske. Referentna stopa ECB-a iznosi 2 posto i nepromijenjena je od juna 2025. godine.