Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju marta javni dug iznosio je 288,3 milijarde kuna, dok je na kraju istog mjeseca prošle godine bio 293,09 milijardi kuna.
"U odnosu na mart prošle godine zabilježeno je smanjenje nivoa javnoga duga za 4,7 milijardi kuna ili za 1,6 posto, što je prvi međugodišnji pad javnoga duga otkad se podaci vode po usporedivoj metodologiji - od kraja 1999. godine", navodi se u analizi HGK, objavljenoj u nedjelju.
Iz Komore ističu da se to zahvaljuje nastavku pozitivnijih budžetskih kretanja, prenosi Hina.
"Naime, u prvom je kvartalu ove godine na nivou konsolidirane središnje države zabilježen budžetski manjak u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je više nego upola manje nego u istom razdoblju prošle godine, čime su smanjene i potrebe za finansiranjem", navodi se u analizi.
Povoljnija budžetska kretanja, a time i kretanja javnog duga, dijelom su rezultat, poručuju analitičari HGK-a, i činjenice da je u prvom kvartalu ove godine bilo na snazi privremeno finansiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obaveza.
"Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7 posto na kraju prošle godine na 85,8 posto na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države", poručuju iz HGK.
Analitičari HGK upozoravaju, također, da je u okolnostima tehničke Vlade, teže očekivati da će se u cijelosti i u predviđenim rokovima obaviti planirana aktivacija državne imovine, čime bi se utjecalo na kretanje javnog duga, dok istodobno i dalje izostaje napredak u definiranju učinkovitije strategije upravljanja javnim dugom.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
