Objavljeni rezultati
9

Finansijska (ne)pismenost u FBiH: "Nastavnica matematike nije u stanju učeniku prezentirati složenu kamatu"

Piše: B. R. |
Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo (Foto: T. S./Klix.ba)
Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo (Foto: T. S./Klix.ba)
Poslušajte članak
Predstavljeni su rezultati istraživanja o finansijskoj pismenosti mladih i odraslih u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo (EIS) dr. Muamer Halilbašić je u obraćanju novinarima izdvojio neke od rezultata, među kojima su i oni zabrinjavajući.

"Kada govorimo o odraslom stanovništvu, na skali od 0 do 100, naš prosječni ponderisani skor je 57,4, što je ispod prosjeka zemalja regije. Kada je riječ o srednjoškolcima, on je 424, a 400 je donja granica ispod čega se smatra da su djeca u tom uzrastu praktično finansijski nepismena", upozorio je.

Halilbašić je napomenuo da su prvenstveno potrebne promjene u obrazovanju kako bi se poboljšala finansijska pismenost stanovništva. Koliko je to nužno govori još jedan podatak koji je izdvojio.

"Porazno je da nastavnica matematike s djetetom u sedmom i osmom razredu radi obračun kamate, a da ona nije u stanju prezentirati mu složenu kamatu. Kada dijete u tom uzrastu pogrešno nauči, pogrešno razumije i pogrešno interpretira, teško je poslije to ispraviti. Da budem iskren, sinoć sam s našim studentima na prvoj godini radio sličan test i to je zaista na nezadovoljavajućem nivou", naglasio je.

Naveo je da su pripremljeni priručnici o finansijskoj pismenosti namijenjeni za odrasle, za srednjoškolce i učenike od šestog do devetog razreda.

Komentirao je i to što je u bankama u Bosni i Hercegovini ukupno 19 milijardi KM depozita - novca građana na računima banaka.

"Ono što mi gledamo jeste kolika je štednja u odnosu na dohodak koji smo mi ostvarili. Kada se odmjerimo s drugim zemljama, vidimo da je to nezadovoljavajuće. Trebali bismo štedjeti više i naša štednja bi trebala biti strukturirana malo drugačije. Zaista je poražavajuće da imamo 60-70 posto depozita stanovništva koji su na tekućim računima, a koji su ustvari namijenjeni za tekuću potrošnju", ocijenio je Halilbašić.

Zato je pozvao na razvoj finansijskog tržišta kako bi građani imali više investicijskih mogućnosti, što se odnosi i na kupoprodaju dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira. No, kako je napomenuo, stanovništvo mora biti finansijski pismeno kako bi znalo kako to činiti, kao i kako bi znalo osnove funkcionisanja bankarskog sistema.

I direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica se osvrnuo na depozite građana.

"Depoziti stanovništva govore dvije stvari. Jedno je da naše stanovništvo ipak štedi, a drugo je da finansijsko tržište u Bosni i Hercegovini nije dovoljno razvijeno, tj. da stanovništvo nema nekih alternativa za čuvanje ušteđenog novca izuzev bankarskog sistema", rekao je Ražanica.

Svoj doprinos istraživanju finansijske pismenosti dala i Federalna agencija za bankarstvo (FBA). Direktor ove agencije Jasmin Mahmuzić je izjavio da finansijska pismenost ima važnu ulogu u zaštiti građana i očuvanju stabilnosti bankarskog sektora, posebno u vremenu ubrzanih digitalnih promjena i sve složenijih finansijskih usluga.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima