Duboko u trezorima: Zagonetka venecuelanskog zlata u Banci Engleske vrijednog najmanje 1,95 milijardi dolara

Poslije Madurovog hapšenja, velika pažnja globalne javnosti je na nafti jer Venecuela ima najveće rezerve nafte na svijetu. No, ova država ima i značajne zlatne rezerve, među kojima su zlatne poluge, vrijedne najmanje 1,95 milijardi dolara (3,26 milijardi KM). Te zlatne rezerve su u Banci Engleske koja je britanska centralna banka.

Venecuelanske zlatne poluge su godinama bile predmet spora na londonskim sudovima, čime su se spomenuta centralna banka i Vlada Velike Britanije uvlačile u venecuelansku politiku i geopolitičke borbe, koje su Madurovim hapšenjem dobile novi obrat.

Ova zemlja u trezoru Banke Engleske ima 31 tonu zlata, što je 15 posto njenih ukupnih deviznih rezervi. U britanskim sudskim dokumentima iz 2020. je navedeno da je vrijednost tog zlata 1,95 milijardi dolara. No, ta vrijednost se u posljednjih pet godina više nego udvostručila, što znači da poluge vrijede znatno više nego 2020.

Zlato je u Londonu od 1980-ih, a nije neuobičajeno da se skladišti u ovom gradu. Naime, Banka Engleske čuva 400 hiljada zlatnih poluga država širom svijeta, među kojima je Bosna i Hercegovina, što je čini drugim najvećim svjetskim trezorom, poslije Federalnih rezervi (FED) Sjedinjenih Američkih Država u New Yorku.

Međutim, Venecueli je od 2018., usljed pritiska na Madura, onemogućeno da vrati zlato. Razlog za to jeste ishod predsjedničkih izbora u Venecueli 2018. godine. Sjedinjene Američke Države su tada, u prvom predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa, sankcionirale Venecuelu.

Velika Britanija je bila među desetinama država koje nisu priznale Madura kao legitimnog predsjednika Venecuele. Venecuelanska opozicija je pozvala Banku Engleske da ne preda zlato vladajućima te je tvrdila da će ga Madurova vlast ukrasti ili koristiti za finansiranje svog režima.

John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost u prvom Trumpovom mandatu, u svojim memoarima je istakao da je Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije na američki zahtjev blokiralo transfer zlata.

Venecuela je 2020. pred londonskim sudovima podnijela tužbu u cilju vraćanja zlata. Madurova vlada je tada uvjeravala da im je novac potreban za reakciju na pandemiju koronavirusa. No, tadašnji lider venecuelanske opozicije Juan Guaido je također zahtijevao kontrolu nad zlatom, što je za posljedicu imalo pravnu borbu, koja je postala složenija nakon što je britanska vlada formalno priznala Guaidoa kao privremenog šefa države.

S obzirom na brojne preokrete, kao i na to da Guaido više nije priznat, spomenuti pravni slučaj i dalje nije riješen.

Venecuelanska privremena čelnica Delcy Rodriguez, koja je do Madurovog hapšenja bila potpredsjednica zemlje, nazvala je očiglednim piratstvom to što Banka Engleske odbija vratiti zlatne poluge.

Ona je 2020. bila jedan od aktera skandala koji je u Španiji poznat kao "Delcygate". Naime, riječ je o skandalu koji je navodno podrazumijevao prodaju zlata vrijednog 68 miliona dolara, i to nakon njenog tajnog leta u Madrid kako bi se sastala sa španskim ministrom saobraćaja Joseom Luisom Abalosom, uprkos zabrani putovanja u Evropsku uniju.

Rodriguez od Madurovog hapšenja ima pomirljiv stav, nudeći saradnju sa SAD-om. Međutim, britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper je prekjučer, 5. januara, izjavila da njena država ne priznaje aktuelnu venecuelansku administraciju. Za nju je važno da postoji pritisak u svrhu tranzicije Venecuele ka demokratiji.

"Očigledno je da postoje nezavisne odluke koje Banka Engleske mora donijeti, ali naši principi se odnose na održavanje stabilnosti i provođenje tranzicije ka demokratiji. To je ono što nas usmjerava u tome koju vlast ćemo priznati", navela je Cooper.

Imobilizacija državnih rezervi nije nešto što se dogodilo Venecueli. S obzirom na geopolitičke okolnosti, sve je više zemalja koje žele svoje rezerve vratiti iz inostranstva. Analitičari smatraju da je ovo jedan od razloga rasta cijena zlata, i to usljed rastućeg nepovjerenja u SAD i urušavanja međunarodnog poretka.

Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu 2022., Zapad predvođen SAD-om je zamrznuo 300 milijardi dolara Ruske centralne banke. Riječ je o sredstvima koja su uglavnom bila u briselskoj finansijskoj instituciji Euroclear, zbog čega Rusija vrši pritisak na Belgiju.

Prvi poznat slučaj međunarodnih sankcija sredstava jedne centralne banke dogodio se sovjetskom konfiskacijom rumunskog zlata 1918. Slično se dogodilo sredstvima sila Osovine tokom Drugog svjetskog rata u Washingtonu, kao i sredstvima Sjeverne Koreje, Egipta, Vijetnama, Kambodže i Irana, piše britanski list Guardian.