Država uskraćuje mogućnost da građani dodatno zarade na svojoj štednji i finansiraju izgradnju autoceste

Naime, iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) su ranije danas saopćili da su ti depoziti zaključno sa septembrom ove godine iznosili 18,88 milijardi KM, što je za 1,94 milijarde, odnosno 11,5 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Depoziti stanovništva čine 52,1 posto od ukupnih depozita u bankarskom sektoru, čime su oni ključni za finansiranje i stabilno funkcioniranje banaka.

Šta je štednja

Profesor Željko Rička je u razgovoru za Klix.ba obrazložio šta jeste štednja i kako se štednja može iskoristiti za ostvarivanje dodatnih prihoda. Podsjetio je da se štednja u tradicionalnom smislu smatra rezervom.

"Kod ljudi postoji urođen osjećaj za sprečavanje rizika, odnosno pripremiti se za određenu situaciju. Štednja bi trebala biti višak nastao uslijed potrošnje prihoda", rekao je.

Zatim je govorio o štednji u finansijskom smislu, kazavši da je to akumuliranje sredstava, tj. prikupljanje finansijskih sredstava, koje vrše finansijske institucije, prvenstveno banke. To podrazumijeva oročavanje štednje u bankama, na osnovu čega se ostvaruje prihod u visini kamate na oročeni novac. Postoje i drugi oblici štednje, koji omogućavaju ostvarivanje dodatnih prihoda, ali su rizičniji. Riječ je o ulaganju u vrijednosne papire - dionice i/ili obveznice.

Štednja i banke

Rička je na osnovu dugog iskustva u bankarskom sektoru istakao podatak s početka teksta, a to je da je za Bosnu i Hercegovinu i ostale države bivše Jugoslavije specifično da je u bilansima banaka 50 posto potencijala iz štednje.

"To znači da su štedni ulozi vrlo značajni. Zbog toga nekada razmišljamo o tome da li smo mi zaista siromašna država. Razlog za to jeste što stanovništvo u bankama polaže štednju ostvarenu iz svojih svojih prihoda. Još jedan razlog zašto je to tako jeste iseljavanje stanovništva. Naime, iz Bosne i Hercegovine se dugo iseljava u države u kojima se skromno živi, ali bolje zaradi. Priliv novca ljudi iz inostranstva je uvijek imao značajan potencijal. Udio štednje u bilansima banaka je vrlo stabilan i vrlo velik", naveo je.

Objasnio je zašto banke imaju najveću korist iz prethodno opisane situacije.

"Najveći efekat od tog novca imaju same banke jer su snizile kamatne stope na štedne uloge, ne samo da bi osigurale višu dobit, već i kako bi kreditirale obrte. Gotovo 95 posto banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini su u stranom vlasništvu, što znači da dobit ostvaruju vlasnici banaka koji nisu iz Bosne i Hercegovine. No, ne bih volio da se ovo protumači kao nešto negativno. Naime, banke stranog kapitala reinvestiraju dobit u Bosni i Hercegovini. Dakle, dobit ostaje u Bosni i Hercegovini, što znači da i Bosna i Hercegovina ima efekte od tog novca", naglasio je.

Dio štednje u bilansu banaka jeste namijenjen za kreditiranje biznisa, ali je problem, dodaje, što Bosna i Hercegovina nema dovoljno proizvodnog potencijala koji bi se kreditirao.

"Banke su izuzetno likvidne, ali višak novca replasiraju u vrijednosne papire na evropskim i svjetskim berzama. To se moglo uraditi i u Bosni i Hercegovini, zbog čega bismo imali rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i drugih ekonomskih parametara. Međutim, nemamo sposobnost razvijanja efikasnih projekata. U suprotnom, to bi značilo rast ukupnog životnog standarda", ukazao je.

Kao još jedan problem je istakao da banke imaju obaveznu rezervu, koja postoji radi eventualnih gubitaka. Sve banke te rezerve uplaćuju Centralnoj banci, u ovisnosti od iznosa depozita kojima raspolažu. Banke su u mogućnosti uplaćivati, kako je izjavio, i više od obavezne rezerve, a pritom, kako je naglasio, nemaju gdje taj novac plasirati.

Štednja za gradnju autoceste

Također je podsjetio da je trend klasičnu štednju, u čisto novčanom obliku, investirati u stambene nekretnine, što je način očuvanja vrijednosti novca usljed inflacije.

"Nije loše što postoji stambena gradnja jer i ona generira razvoj, ali je pitanje do koje granice to treba raditi. Zašto izgraditi hiljadu stambenih jedinica ako postoji potreba za njih 500!? Riječ je o kapitalu koji bi se trebao preusmjeravati poreznom politikom", konstatirao je.

Kao značajnu mogućnost, koja je uskraćena stanovništvu Bosne i Hercegovine, istakao je ulaganje u javni dug države.

"Država se svako malo zadužuje kreditima, ali bi bilo dobro da izvrši emisiju dijela svojih obveznica prema građanima. Dakle, da građani kupe te obveznice i kamatom na tu obveznice ostvare dodatni prihod. Time bi država mogla dobiti više novca nego što banke daju kreditima. No, tako prikupljen novac bi se trebao iskoristiti za npr. izgradnju autoceste. Hrvatska je to nedavno uradila emisijom narodnih obveznica. Građani bi kupovinom tih obveznica ostvarili dodatni prihod koji bi potrošli na nešto", kazao je.

Tržište kapitala

Hrvatska namjerava prodavati narodne obveznice: O čemu je riječ i da li BiH treba uraditi isto

Dakle, građani bi, dodaje Rička, bolje živjeli, npr. kupujući ono što im je potrebno, a uz to bi dobili i autocestu. Kako je ocijenio, generirala bi se potrošnja i bilo bi više mogućnosti za zapošljavanje u sektorima u kojima postoji veća potražnja za njihovim proizvodima. Smatra da je Bosni i Hercegovini potrebna dobra berza i agilna ministarstva finansija jer bi to značilo za sve one koji štede i mnoge druge.