Dragstori su sada načini "zaobilaženja" neradne nedjelje, u jednom gradu ih otvoreno šest za godinu dana
Karakteristika ovih trgovina jeste da su površine njihovih prodajnih prostora najmanje 12 i najviše 50 kvadratnih metara i da im je radno vrijeme 24 sata, svaki dan tokom kalendarske godine.
Ovo je prihvatljivija opcija za manje trgovine, jer imaju dodatni dan rada, ali i onima kojima je njihova konkurencija zatvorena te im ne treba, poput većih objekata, više osoba kako bi radili u noćnoj smjeni.
U Konjicu je otvoreno čak šest dragstora tokom prošle godine, dva u Tuzli, jedan u Bihaću i dva u Mostaru, pokazuju podaci koje smo dobili od nadležnih vlasti.
Neke od podataka nismo uspjeli dobiti jer ovakve vrste promjena ne registriraju ni Federalno ministarstvo trgovine ni Porezna uprava FBiH, već lokalna vlast.
Uprkos namjeri zakonodavca da se neradnom nedjeljom zaštite prava radnika, praksa na terenu pokazuje da se tržište brzo prilagodilo novim pravilima.
Dragstori su tako postali svojevrsni kompromis između zakonskih ograničenja i potreba potrošača.
Zabilježene i zloupotrebe
Neradna nedjelja je zvanično uvedena prije nešto više od godinu dana pri čemu su rad nedjeljom "zadržale" benzinske pumpe na koje kupci redovno dolaze drugog dana vikenda, pekare, pojedine cvjećare...
Jedna od novosti, uoči "olakšanja" uslova zbog neradne nedjelje, je bio potez Binga da kao trgovački lanac uvedu dragstor.
Neki tržni centri u RS-u su također iskoristili ove opcije i otvorili dragstore, a zanimljivo je da su brojni građani dobijali SMS poruke o njihovom otvaranju iako nisu bili kupci istih.
Tu su bili i primjeri "zaobilaženja" pravila, poput trgovaca iz Zavidovića, koji nedjeljom otvaraju prodavnice, prodaju robu i izdaju račune. To je za njih moguće jer kazne iznose 500 KM.
Njihov promet nedjeljom, prema riječima obespravljenih trgovaca s kojima smo ranije razgovarali, iznosi i do 30.000 KM dnevno pa kazna od 500 KM odnosno 250 KM ukoliko se plati u roku od sedam dana je ustvari mizerna.
U Zavidovićima ovu odluku svjesno krše fizička lica, kojima je u proteklim mjesecima izdato više prekršajnih naloga, a rigoroznije mjere bi trebali izdati nadležni sudovi.
Neujednačena primjena zakona i simbolične kazne otvaraju pitanje jednakog tretmana svih trgovaca, posebno onih koji poštuju propise i zbog toga trpe finansijske gubitke.