Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave NLB Grupe: Spremni smo kupiti neku od banaka u BiH

Više od stotinu globalnih investitora, finansijskih analitičara, bankarskih stručnjaka i ključnih aktera iz vodećih svjetskih finansijskih centara okupilo se u Sarajevu dok je Konferenciju online pratilo još nekoliko stotina učesnika.

Tim povodom razgovarali smo s Blažom Brodnjakom, višim korporativnim bankarom s 25-godišnjim iskustvom. U NLB Grupi je od 2012. godine, s tim da je od 2016. izvršni direktor (CEO) Grupe. U Sloveniji je nagrađivan za svoj menadžerski rad.

U intervjuu za Klix.ba je govorio o bh. ekonomiji, NLB-ovom iskustvu poslovanja u Bosni i Hercegovini, uvođenju digitalnog eura i NLB-ovim poslovnim planovima u Bosni i Hercegovini.

Koja vam je prva pozitivna i prva negativna asocijacija na ekonomiju Bosne i Hercegovine?

Ovo je područje rasta. Na Konferenciji smo poslušali govor kolege s Bečkog instituta, koji je pokazao grafikon s podacima za posljednjih nekoliko godina i o očekivanom rastu. Zapadni Balkan bi u narednih nekoliko godina trebao imati najveći rast u Evropi.

Najslabija tačka je infrastruktura, što se prvenstveno odnosi na ceste, željeznice, komunikacijsku povezanost i proizvodnju električne energije. Bosna i Hercegovina u proizvodnji električne energije ima svojevrsnu prednost, ali i dalje je ta proizvodnja dominantno u termoelektranama.

U energetici vidimo mnogo prilika jer računamo da će u tom sektoru biti mnogo investicija.

U posljednjem periodu osjećamo pozitivnu energiju. Evropska komisija šalje signale Zapadnom Balkanu. Crna Gora bi trebala postati naredna članica Evropske unije, a poslije nje bi to trebala biti Albanija. Ne vidim razlog da ostale države Zapadnog Balkana to ne budu.

Kada jedna od zemalja Zapadnog Balkana postane članica, to donosi nadu. Nekada je odnos između Zapadnog Balkana i EU bio na principu "mrkve i štapa", ali više neće biti štapa, već će mrkva roditi.

Članstvo jedne od zapadnobalkanskih država bit će snažan podstrek, dokaz da je to moguće. To što je ovaj dio Evrope u procesu integracije u Uniju već dovodi investicije. Zato i NLB konstantno investira.

Kreditiramo, uvodimo nove usluge (primjera radi, svojim aktivnostima smo omogućili Apple Pay) i spremni smo povećati obim poslovanja u Bosni i Hercegovini kupovinom neke od banaka ako se za to ukaže prilika. Ovo posljednje je nešto što smo ranije javno nagovijestili.

Ne samo da ostajemo posvećeni bh. tržištu, već vjerujemo da je moguće uraditi mnogo više, što podrazumijeva i ulaganje dodatnog kapitala.

Kakva su NLB-ova iskustva poslovanja u Bosni i Hercegovini?

U Bosni i Hercegovini poslujemo s dvije banke. Tvrdim da je NLB najbolja banka u Republici Srpskoj, što pokazuje samo poslovanje.

S druge strane, naše tržišno učešće u Federaciji Bosne i Hercegovine na nivou bilansne sume iznosi 6,3 posto, zbog čega smo iznalazili mogućnost rasta u nekim segmentima.

Primjera radi, prije pet-šest godina odlučili smo biti među prvima u stambenom kreditiranju. U RS-u plasiramo trećinu od ukupnog broja stambenih kredita, a slična situacija je u Crnoj Gori i Kosovu, u Sloveniji smo blizu trećine i u Sjevernoj Makedoniji smo gotovo na 25 posto. U stambenom kreditiranju u FBiH smo na 10-11 posto tržišnog učešća.

Ponavljam, spremni smo kupiti neku od banaka i time povećati tržišno učešće.

Finansijski sektor Bosne i Hercegovine je nerazvijen. To se ogleda u tome da su berzovni prometi često simbolični i da mnoge domaće velike kompanije ne žele postati dionička društva. Šta je potrebno uraditi da se to promijeni?

Potrebno je razmišljati regionalno jer je za kotaciju na berzi potrebna kritična masa. Potrebna je dnevna likvidnost da to ima smisla, da je vrijednost na berzi poštena.

Kompanijama koje nisu vrednije od 100 miliona eura i više nema smisla kotirati na berzi. S druge strane, postoji mogućnost izlistati se na nekoj drugoj berzi. NLB je na Ljubljanskoj i Londonskoj berzi, čime predstavljamo region.

Ni Ljubljanska, ni Zagrebačka berza nisu same po sebi dovoljno velike. Povezivanjem regionalnih berzi na jednoj lokaciji, okupljajući regionalne firme i privlačeći investitore, osigurala bi se veća dnevna likvidnost, što bi imalo smisla.

Nekim kompanijama u trenutnim okolnostima nema smisla kotirati na berzi i zbog toga što postoje drugi načini za privlačenje kapitala - privatni fondovi, fondovi poduzetničkog ili rizičnog kapitala (venture fondovi) itd.

Da li je finansijski sistem Bosne i Hercegovine previše bankocentričan?

Cijela Evropa je bankocentrična jer se tržište kapitala nikada nije razvilo do te mjere kao što je to u Americi ili Velikoj Britaniji.

S jedne strane, kapital u Evropi na neki način nije bio poželjan, a s druge strane, riječ je o kontinentu s egalitarnijim društvom. Dakle, većina ljudi bolje živi, školovanje i zdravstvo su vrlo dostupni - ne dopušta se da neko umre na ulici. Solidarnost je za Evropljane značajnija nego za Anglosaksonce.

U takvim uslovima je nastalo povjerenje u banke kao vitalni dio društva. Dakle, banke imaju društvenu odgovornost, investirajući mnogo u obrazovanje, sport, kulturu itd. To su okolnosti koje su nastajale stotinama godina.

Posljedica toga jeste i da tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP) EU godišnje nalazi svoje mjesto u američkim dionicama - prenosi se kapital u Sjedinjene Američke Države. To su izgubljene stotine milijardi eura.

Evropa je pred značajnim izazovima koje može prevazići ako bude više Evrope. Naime, više nije opravdano da postoji "otok" unutar EU, malo nesretno imenovan kao Zapadni Balkan. Ako taj dio kontinenta nema perspektivu članstva u EU, onda ne možemo govoriti o više Evrope.

Kako govoriti o evropskoj sigurnosti ako "otočić" s 15 miliona ljudi nema tu perspektivu!? Na Konferenciji sam rekao da izgleda kao Evropa, da je osjećaj kao u Evropi, pa hajmo prepoznati da to jeste Evropa.

Kako komentarišete tržišno širenje FinTech kompanija
(kompanija s finansijskim uslugama dominantno
zasnovanim na tehnologiji), koje su sve veći konkurent bankama kao tradicionalnim akterima finansijskog tržišta?

Te kompanije su dobra provokacija za bankarski sistem koji je bio možda malo lijen. Za banke je izazov da svoje usluge podignu na viši nivo korisničkog iskustva. Zadatak nam je
uslugu podići na nivo koji nude te kompanije.

Međutim, one nude jednu ili dvije usluge na najvišem mogućem nivou. S druge strane, banke su ipak ponuđači univerzalnih finansijskih usluga. Zbog toga su konvencionalne banke još uvijek u prednosti, ali to ne znači da mogu spavati.

Moramo poboljšavati korisničko iskustvo i drago mi je da NLB dovodi neke inovacije. Ipak, banke su te koje prve dovode neke usluge, a ne manje finansijske firme. Naš odgovor mora biti da ponudimo usluge na nivou manjih igrača, uz zadržavanje trenutnih usluga - da budemo jedno mjesto za sve finansijske potrebe.

Šta bi Bosna i Hercegovina trebala uraditi kako bi kartično plaćanje bilo još dostupnije?

Nije to specifično za Bosnu i Hercegovinu. Slovenija je druga u EU po udjelu gotovine - 64 posto. Samo je Malta ispred. U nekim evropskim državama, kao što je Albanija, taj udio je više od 90 posto. Riječ je o tranziciji.

Malo je nacionalni sport da ne želimo prikazati prihode dok troškovi kartičnog plaćanja i jesu i nisu činjenica. Naime, ni upravljanje gotovinom nije jeftino. Ipak je gotovinu potrebno položiti na neki račun, što košta.

Uspostavljaju se integrativna rješenja, što podrazumijeva da su terminal za kartično plaćanje i kasa u jednom uređaju. Time se olakšava mnogo stvari u poslovanju. Mnogo je prednosti kartičnog plaćanja za kompanije.

Primjera radi, turisti sve više insistiraju na kartičnom plaćanju. Britanci i Skandinavci gotovo i da ne znaju plaćati gotovinom. Ako želiš biti konkurentan na turističkim mjestima, omogućavanje kartičnog plaćanja je nužno.

Slovenija ima udio gotovine sa 64 posto, ali to ne znači da skoro na svakom mjestu ne možete platiti karticom. Manje-više je to beskontaktno plaćanje, što znači da je moguće platiti preko digitalnih novčanika.

Prvenstveno smo pokušali s NLB Payom, koji je bio
namijenjen za klijente koji su koristili Android uređaje. To je išlo veoma sporo. Kada smo uveli Google Pay, to se ubrzalo, a kada smo uveli Apple Pay, onda je eksplodiralo. Korisnici Appleovih uređaja su malo tehnološki progresivniji. Malo im je i statusna stvar da npr. plaćaju iWatchom.

Da li je uvođenje digitalnog eura korak u pravom smjeru?

Ne postoji alternativa jer je to odgovor Evropske centralne banke (ECB) na "stabilne novčiće" (stablecoine kao kriptovalute čija je vrijednost vezana za neku stabilnu imovinu, najčešće za američki dolar). Sada se svi plaše da će se ti novčići pojaviti i u evropskoj valuti.

Dakle, "stabilni novčići" su stvar privatnog izdavanja novca, što je utemeljeno na blockchain tehnologiji (bazi podataka koja se nalazi na brojnim računarima širom svijeta). Shodno tome, ECB gubi utjecaj na monetarnu politiku jer tim novčićima izlazi dio monetarne mase.

Digitalni euro je i evropski odgovor na poprilično monopolan položaj američkih kompanija za kartična plaćanja. Taj monopol je sigurnosno pitanje i pitanje cloud tehnologije - gdje će biti naši podaci, u američkom ili evropskom "oblaku" i pod čijom kontrolom će on biti!?

Digitalni euro je geostrateški višedimenzionalni potez. Pretpostavljam da će kroz šest godina postati realnost.

Koji su NLB-ovi poslovni planovi u Bosni i Hercegovini?

To je prije svega održiv rast. Lojalni smo projektima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u svrhu energetske učinkovitosti i smanjenja zagađenja zraka kao regionalnog problema. To je jedan od problema koji navodi mlade na odlazak.

Djeluje mi da se u regionu dogodila prekretnica. Naime, plate ipak rastu i povećava se potražnja za radnicima, uprkos tome što stanovništvo iseljava. Možda se više i ne isplati otići u Njemačku, u kojoj je skupo i u kojoj si stranac i u kojoj ćete tretirati kao stranca. Osim toga, u Bosni i Hercegovini možeš raditi za neku stranu firmu i biti dobro plaćen za to.

Vozač kamiona u Bosni i Hercegovini ne zarađuje mnogo manje nego vozač kamiona u Sloveniji. Ista stvar je sa zanatlijama, koje je teško pronaći. Više i ne pitaš koliko košta usluga zanatlije, samo neka dođe.

NLB će raditi na tome da se mladi zadrže, fokusirajući se na stambene kredite. Želimo da ljudi ovdje kupe dom i ovdje žive. Na nacionalnom nivou želimo podržavati strateške projekte u svrhu održivog razvoja i poboljšanja kvaliteta života.

Naša posvećenost je iskrena i završit ću s onim čime sam završio govor na Konferenciji NLB Investor Day: Sarajevo i Bosno i Hercegovino, volimo vas.