Ekonomisti očekuju da će devet članova Odbora za monetarnu politiku povećati ključnu kamatnu stopu sa 3,75 na 4 posto, jer se predviđa dalji rast inflacije u narednim mjesecima. To bi bilo prvo povećanje od augusta 2023. godine.
Pritisak na kreatore monetarne politike rastao je posljednjih mjeseci, a inflacija je u septembru dostigla 3,5 posto, najviši nivo u 11 mjeseci i iznad cilja od 2 posto. Time su učvršćena očekivanja tržišta da će banka ovog mjeseca podići kamate, uz mogućnost dodatnih povećanja u 2027. godini.
Glavni uzrok ovogodišnjeg skoka inflacije navodi se kao oštar rast cijena goriva zbog rata u Iranu i zastoja u Hormuškom moreuzu, što je smanjilo globalne zalihe nafte i plina.
Ellie Henderson, ekonomistica u Investecu, rekla je da je strpljenje dijela članova odbora vjerovatno pri kraju. "Zamišljamo da je mnogim članovima odbora ponestalo strpljenja za nedavni rast inflacije. Što duže cijene energije ostanu povišene, to je veći rizik da privremeni cjenovni šok postane trajniji", kazala je Henderson.
Uz očekivano povećanje kamatnih stopa, banka će objaviti i kvartalne ekonomske projekcije, posebno za inflaciju i rast. Više kamatne stope hlade ekonomiju jer poskupljuju zaduživanje, čime smanjuju potrošnju i inflaciju, ali i privredni rast.
I druge centralne banke, uključujući američki Federal Reserve i Evropsku centralnu banku, nedavno su povećale kamate zbog rasta cijena. Kamatne stope u Ujedinjenom Kraljevstvu ranije su se smanjivale s 15-godišnjeg maksimuma od 5,25 posto, sve dok SAD i Izrael nisu napali Iran krajem februara.