Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,6 posto, na 99,23 boda, što predstavlja novi najniži nivo u tri godine.
Pritom je kurs eura porastao 0,3 posto, na 1,1390 dolara.
Američka valuta je oslabila i prema japanskoj, za 0,9 posto, pa je njena cijena zaronila na 142,20 jena.
Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Doduše, predsjednik SAD-a Donald Trump prošle sedmice izjavio je da očekuje trgovinski dogovor s Kinom, ali tu tvrdnju nije detaljnije obrazložio.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina više neće obraćati pažnju ako SAD nastavi igru s carinskim brojevima. To je bio odgovor na prijetnju Washingtona da će povećati recipročne carine na uvoz iz Kine na ukupno 245 posto zbog njenih protumjera.
I dok se Washington fokusirao na rat carinama, Kina je uvela niz necarinskih restriktivnih mjera. Među ostalim, u uslužnim djelatnostima, kao što su finansije, konsalting i turizam, u kojima SAD godinama ima veliki suficit u razmjeni s Kinom, kažu analitičari.
"SAD i Kina zaplele su se u dosad neviđenu i skupu igru kukavice i čini se da niti jedna strana ne kani odstupiti", kaže Ting Lu, ekonomista u kompaniji Nomura.
Osim toga, dolar je pod pritiskom jer se očekuje slabljenje američke ekonomije. Jerome Powell, predsjednik američke centralne banke, izjavio da će veće nego što se očekivalo carine vjerojatno značiti višu inflaciju, a sporiji ekonomski rast.
Zbog toga su splasnule špekulacije da će centralna banka SAD-a uskoro smanjiti kamate, i to iako je Trump ponovno pozvao Powella da smanji kamatne stope i zaprijetio da će ga uskoro maknuti s mjesta predsjednika Feda.
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka smanjila je već treći put ove godine, ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova kako bi podržala ekonomiju u vrijeme nesigurnosti zbog carinskog rata.
