Mjesec pred izbore
3

Trump ne odustaje od carina iako ih većina Amerikanaca odbacuje, fabrike otpuštaju radnike

Piše: S. H. |
Kontejneri na teretnom brodu u luci Oakland u Kaliforniji (Foto: Reuters)
Kontejneri na teretnom brodu u luci Oakland u Kaliforniji (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Manje od mjesec prije izbora za Kongres 3. novembra, sve više Amerikanaca okreće se protiv carina predsjednika Donalda Trumpa, dok fabrike širom zemlje otpuštaju radnike zbog skupljih uvoznih dijelova, piše Associated Press.

Trump i dalje vjeruje da su najviše uvozne carine od Velike depresije dobitna politika, uprkos višim cijenama, kritikama stručnjaka i nezadovoljstvu birača. Prema anketi koju navodi AP, više od 64 posto odraslih Amerikanaca smatra da je Trump s najnovijim carinama otišao predaleko. U januaru je takvih bilo 58 posto. Septembarska anketa centra AP-NORC pokazuje da samo oko tri od deset odraslih podržava kako Trump vodi trgovinske pregovore, dok su u martu to bila četiri od deset.

Vrhovni sud je u februaru srušio takozvane recipročne carine koje je Trump prošle godine uveo pozivajući se na zakon iz 1977. o vanrednim ekonomskim okolnostima. Trump se zatim okrenuo drugim zakonima, prije svega članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine. Nove carine od 10 do 12,5 posto sada pogađaju uvoz iz 60 ekonomija, među kojima su Evropska unija, Indija, Japan, Kanada i Meksiko.

Trump tvrdi da carine plaćaju strani izvoznici, ali istraživanja Federalnih rezervi New Yorka i Univerziteta Harvard pokazuju da strane kompanije uglavnom nisu snizile cijene. Dodatne troškove na granici snose američke firme ili ih prebacuju na kupce.

Prema podacima briselskog think-tanka Bruegel, SAD su prije trgovinskog rata na robu iz EU naplaćivale prosječno 1,47 posto carine, a EU na američke proizvode 1,35 posto. Kanada je, prema proračunima Oxford Economicsa, na američku robu imala efektivnu carinu od oko 2,4 posto, a SAD na kanadsku 5 posto. Dvije zemlje sada su u sporu u kojem jedna drugoj podižu carine.

Posljedice se vide u fabrikama. Nelson Vandermeer (62) godinama je glasao za republikance, ali je prošle godine ostao bez posla dizajnera u kompaniji Howard Miller iz Zeelanda u Michiganu. Proizvođač satova zavisio je od dijelova iz inostranstva. Nakon jednog stoljeća poslovanja zatvorio je fabriku, prodao zalihe i ime brenda te otpustio blizu 200 radnika. Vandermeer kaže da će u novembru glasati za demokrate.

Proizvođač kampera Winnebago Industries prošle godine je ukinuo 200 radnih mjesta nakon što je uvoz aluminija, čelika i elektronike poskupio za desetine miliona dolara. Proizvođač ventilatora Vornado Air iz Wichite u Kansasu u februaru je otpustio više od 70 radnika zbog skupljih uvoznih dijelova. Bicycle Corp. of America prošle godine je iz istog razloga zatvorio fabriku u Južnoj Karolini.

Neizvjesnost prijeti i kanadskom proizvođaču aviona Bombardier, koji u Kansasu zapošljava više od 1.000 ljudi. Trump je zaprijetio da će zabraniti prodaju Bombardierovih aviona u SAD-u ako kompanija ne počne sve avione proizvoditi u Americi.

Iz Bijele kuće poručuju da je procvat industrije već počeo i navode rast proizvodnje i više poslova u gradnji industrijskih objekata. "Današnji poslovi na izgradnji fabrika znače više poslova u proizvodnji kada te fabrike počnu raditi", rekla je portparolka Taylor Rogers. Ipak, iako je industrija ove godine dodala radna mjesta, u njoj i dalje radi manje ljudi nego u januaru 2025. godine, kada se Trump vratio u Bijelu kuću.

Ekonomista Ernie Goss s Univerziteta Creighton smatra da problemi u industriji ne moraju donijeti pobjedu demokratima jer dio birača i dalje vjeruje da će carine dugoročno uspjeti.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima