Srbija ima 55 tona zlata u rezervama, BiH 3,5: Kako stoje Hrvatska, Crna Gora i ostatak Evrope

Tokom Godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku, NBS je s predstavnicima Svjetskog vijeća za zlato razgovarala o ulozi zlata u očuvanju finansijske stabilnosti.

NBS ocjenjuje da je na vrijeme prepoznala značaj zlata u svijetu rastućih geopolitičkih i ekonomskih rizika. Iz te banke navode da je od početka godine otkupljeno 2,8 tone zlata iz domaće proizvodnje. Srpski zakon obavezuje rudarsku kompaniju Serbia Zijin Copper da sve domaće zlato prvo ponudi centralnoj banci.

Razlike u odnosu na susjedne zemlje nisu samo posljedica politike kupovine zlata, nego i različitih monetarnih okvira.

BiH, Hrvatska i Crna Gora

Centralna banka BiH saopćila je da su rezerve monetarnog zlata krajem 2024. dostigle 3,5 tone, što je najviši nivo od njenog osnivanja. Guvernerka Jasmina Selimović rekla je za Forbes BiH da je u 2024. kupljeno dvije tone te da trenutno ne planiraju nove kupovine. Prema podacima s kraja februara 2025., zlato čini oko 3,5 posto deviznih rezervi CBBiH. Centralna banka BiH djeluje po aranžmanu valutnog odbora, što znači da je domaća valuta u potpunosti pokrivena eurom.

Hrvatska narodna banka (HNB) kupila je krajem 2022. oko 1,75 tone zlata (56.256 unci) vrijedne 96 miliona eura. Zlato je kupljeno zbog obaveze prenosa dijela rezervi Evropskoj centralnoj banci pri ulasku u eurozonu i odmah je proslijeđeno u Frankfurt. HNB navodi da u imovini kojom sama upravlja nema zlata niti planira njegovu kupovinu. Prije toga je Hrvatska prodala zlato naslijeđeno iz bivše Jugoslavije.

U Crnoj Gori rezerve zlata iznose 38.477,694 unce (1,197 tona) i nisu povećavane. Zlato je dobijeno sukcesijom imovine bivše SFRJ i SRJ. Prema Ministarstvu finansija, vrijedi oko 111 miliona eura (cijena s kraja maja 2025.), a Centralna banka Crne Gore nema zlato u međunarodnim rezervama niti planira kupovinu.

Kako je u Evropi

Rezerve zlata u drugim evropskim zemljama jako se razlikuju. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (stanje iz septembra 2026.), Njemačka drži 3.350 tona, Italija 2.452, Francuska 2.437, a Švicarska 1.040 tona. Među članicama Evropske unije iz centralne i jugoistočne Evrope najviše ima Poljska s oko 632 tone, zatim Mađarska s 110, Rumunija s 104 i Češka s 82 tone. Bugarska ima oko 41 tonu, Slovačka oko 32, a Slovenija oko četiri tone.

Prosjek za tih 11 zemalja je oko 935 tona, ali je on pod snažnim uticajem četiri najveće. Medijan iznosi 110 tona. Srbija sa 55 tona po tome je iznad Bugarske, Slovačke i Slovenije, a ispod Češke, Rumunije, Mađarske i Poljske. Ni te brojke nisu direktno uporedive, jer su rezerve zemalja eurozone dijelom u sistemu ECB-a, a udio zlata u deviznim rezervama kreće se od nekoliko posto do više od 80 posto.