Košarac je rješenje donio 4. novembra. Odnosi se na zemljište označeno kao k.č. 3185/4, 3186/1 i 3186/4 u katastarskoj općini Brod, ukupne površine 4,31 hektara. Osnivač zone je Općina Brod.
Općina je 21. septembra zatražila formiranje komisije za utvrđivanje uslova za početak rada, a Ministarstvo ju je formiralo 1. oktobra. U zapisniku od 30. oktobra komisija je konstatovala da su ispunjeni svi potrebni uslovi.
Šta je komisija provjeravala
Komisija je provjeravala ogradu i označenost područja zone, uređenost i osiguranje ograde, ulaza i izlaza te uslove za kontrolisan promet robe, vozila i lica u zonu i iz nje. Provjereno je i da li postoje odgovarajuće prostorije za rad carinske službe na ulazima i izlazima.
Rješenje se odnosi samo na lokaciju u Ulici Brodskog bataljona. Vijeće ministara je Slobodnu zonu Brod odredilo na ukupno 84,04 hektara na tri odvojena dijela, ali sa radom može početi samo zona za koju je izdato rješenje.
Protiv rješenja se može uložiti žalba Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH u roku od 15 dana od dana prijema.
Slobodna zona je dio carinskog područja BiH odvojen od ostatka područja, pa se za stranu robu u njoj, dok nije stavljena u slobodan promet ili drugi carinski postupak, smatra da nije u carinskom području BiH.
Za tu robu se u zoni ne plaćaju uvozne dažbine, a carinski dug nastaje tek kad se roba iz zone stavi u slobodan promet u BiH. Roba se može iz zone i izvesti, dok se bh. roba u nju unosi na osnovu fakture ili otpremnice.
U praksi to znači da firme u zoni mogu skladištiti i obrađivati uvezenu robu bez prethodnog plaćanja carine, a ona se plaća tek ako se roba prodaje na bh. tržištu. Za stranu robu u ovakvoj zoni ne polaže se ni garancija za naplatu carinskog duga, prema Uputstvu o carinskom postupku u slobodnim zonama.