Sarajevski profesor izračunao: Za ravnomjerniju raspodjelu svjetskog bogatstva trebalo bi 157 godina

Prema tom modelu, za toliko vremena bi se svjetska Lorenzova kriva (grafikon koji pokazuje koliki dio ukupnog bogatstva posjeduje koji dio stanovništva) izravnala.

Kako su saopćili iz Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH), riječ je o hipotetičkom scenariju. On pokazuje koliko je smanjenje ekonomske nejednakosti složen proces, ali i kako matematika može pomoći da se ono izmjeri i razumije.

Hodžić, profesor na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), o ovoj temi je govorio jučer na javnom predavanju "Balansiranje bogatstva zajednica: Matematički fundament". Predavanje je na ANU BiH organizovalo Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka Akademije.

Predavača je predstavila akademkinja Mirjana Vuković. Hodžić ima sedam patenata u Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je devet knjiga, više od 200 naučnih radova i više od 120 tehničkih izvještaja, a vodio je više od 100 visokotehnoloških projekata u Evropi i SAD-u.

Radio je za NASA-u, IBM, Dell, Hughes Aircraft i Lawrence Livermore National Laboratory te u istraživačkim i obrazovnim institucijama u SAD-u, Kini, Australiji, Evropi i drugim dijelovima svijeta.

Sedam grupa stanovništva

Predavanje je bilo o tome kako matematički izmjeriti nejednakost u raspodjeli bogatstva i razviti model koji bi je postepeno smanjivao. Polazište je Lorenzova kriva, grafički i matematički pokazatelj raspodjele bogatstva u jednoj zajednici. Na osnovu nje je italijanski statističar Corrado Gini razvio poznati Gini koeficijent za mjerenje nejednakosti.

"Ono što me je fasciniralo kod Lorenzove krive jeste mogućnost da je iskoristim kao sredstvo za pokazivanje koliko socijalna davanja mogu imati pozitivan utjecaj na ekonomiju, posebno kada se kombinuju s investiranjem i poreznom politikom", rekao je Hodžić.

U svom modelu Lorenzove krive stanovništvo je prema nivou bogatstva podijelio u sedam grupa: superbogate, bogate, gornju srednju klasu, srednju srednju klasu, donju srednju klasu, siromašne i izrazito siromašne.

Na toj podjeli je razvio rekurzivni algoritam (postupak koji se ponavlja korak po korak, tako da svaki korak polazi od rezultata prethodnog) koji simulira kako bi socijalna davanja postepeno uravnotežavala raspodjelu bogatstva.

U idealnoj raspodjeli, prema modelu, jedan posto stanovništva posjedovao bi jedan posto ukupnog bogatstva, 50 posto stanovništva 50 posto bogatstva i tako dalje. Na grafikonu Lorenzove krive takvo stanje je prava linija, a što kriva više odstupa od nje, to je nejednakost u društvu veća.

Srednja klasa gubi korak

Hodžić je upozorio da položaj srednje klase u svijetu slabi, a ona je važan pokazatelj ekonomske ravnoteže društva.

"Srednja klasa gubi korak, a srednja klasa je centralni dio ove krive koji, u stvari, definiše dubinu nejednakosti. Ako srednja klasa gubi korak, onda čitavo društvo gubi korak", kazao je.

Prema analizi koju je predstavio, Bosna i Hercegovina je po raspodjeli bogatstva otprilike u sredini. Hrvatska i Slovenija imaju ravnomjerniju raspodjelu, a Bosna i Hercegovina je u boljem položaju od nekih drugih zemalja, među kojima su i SAD.

Model se može koristiti u analizi ekonomskih i socijalnih politika. U njemu se mogu mijenjati parametri socijalnih davanja, pratiti kako djeluju na različite grupe stanovništva i procijeniti koliko je vremena potrebno za uravnoteženiju raspodjelu bogatstva.

"Matematika je tu da vam pomogne. Ona je egzaktna i omogućava da budemo kvantitativni, da znamo konkretne parametre i brojeve. Na osnovu modela možemo analizirati gdje i kako treba djelovati, koliko treba vremena i kako se socijalna davanja mogu prilagoditi različitim grupama", pojasnio je Hodžić.

U nastavku istraživanja želi povezati socijalna davanja s investiranjem i poreznom politikom, uzimajući u obzir rizike koje investicije nose. Cilj je matematički ispitati da li bi se kombinacijom ta dva pristupa moglo istovremeno povećati ukupno bogatstvo zajednice, smanjiti nejednakosti i umanjiti rizike u odnosu na pristup koji se oslanja samo na investiranje i poreznu politiku.

Hodžić na IUS-u predaje primijenjenu matematiku i inženjerstvo, a s ovim univerzitetom je nedavno osnovao Laboratoriju za umjetnu inteligenciju (AI).

Već tri godine vodi i AI firme u Silicijskoj dolini, SAD-u i Sarajevu. Doktorirao je elektrotehniku i računarstvo na Univerzitetu Santa Clara u SAD-u, dobitnik je Fulbrightove istraživačke stipendije i jedan je od osnivača Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS).