Profesor Fikret Čaušević: Dva su ključna razloga ekonomskog uspjeha Kine i ostalih azijskih zemalja

Predavanje je upriličeno povodom 50 godina deklaracije Ujedinjenih nacija o novom ekonomskom poretku, saopćili su iz ANUBiH.

Govoreći o promjenama koje su obilježile svjetsku ekonomiju od usvajanja Deklaracije 1974. godine, prof. dr. Čaušević istakao je da je današnji globalni odnos snaga bitno drugačiji nego prije pet decenija i da je svjetska ekonomska mapa izmijenjena na načine koje tadašnji potpisnici Deklaracije nisu mogli ni zamisliti.

"Globalni Jug je 1970-ih bio gotovo sinonim za siromaštvo. Kina i Indija su bile u grupi 10 najsiromašnijih zemalja svijeta. Četiri decenije poslije, Kina je druga najveća svjetska ekonomija, vodeći svjetski izvoznik roba i jedna od vodećih tehnoloških sila, s bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku koji je porastao sa šest posto na 110 posto svjetskog prosjeka", napomenuo je.

Istakao je da upravo zemlje Globalnog Juga raspolažu najvećim rezervama sirovina neophodnih za energetsku tranziciju dok su zemlje Globalnog Sjevera i dalje najbogatije, mjereno proizvodnjom po stanovniku i koncentracijom finansijske imovine, ali i najzaduženije u svijetu.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države i Kina zajedno kreiraju tri petine novca iz finansijskog sistema u sjeni, što predstavlja jedan od ključnih faktora globalnih finansijskih poremećaja.

U osvrtu na uzroke azijskog uspjeha, Čaušević je kao jedan od ključnih faktora naveo kulturu subordinacije (stroge hijerarhije) i jasno definiranih društvenih ciljeva, naglasivši da je nedostatak takvog društvenog dogovora jedan od glavnih izazova kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za širu evropsku zajednicu.

Objašnjavajući razloge ekonomskog uspona Kine i drugih azijskih država, ukazao je na kombinaciju dugoročnog planiranja, jasnih razvojnih ciljeva, društvenog dogovora i efikasnih institucija.

"Bez jasno definisanih društvenih vrijednosti i zajedničkog angažmana na njihovom ostvarivanju nije moguće postići velike razvojne ciljeve u relativno kratkom historijskom periodu", rekao je.

Smatra da se Bosna i Hercegovina, kao zemlja na raskrsnici globalnih ekonomskih i geopolitičkih silnica, mora strateški pozicionirati.

Historijski gledano, najznačajniji transferi tehnološkog znanja u Bosnu i Hercegovinu dolazili su iz Njemačke, Austrije i Italije, ali to ne isključuje saradnju s dinamičnim ekonomijama Istoka, Jugoistoka i Juga.

Posebno je istakao afrički kontinent, gdje nekoliko
država prednjači u energetskoj tranziciji - od pet najvećih solarnih parkova u svijetu, dva se nalaze u Kini, dva u Indiji, a jedan u Egiptu.

Ocijenio je da će se promjene u raspodjeli ekonomske moći nastaviti, ali da Zapad i dalje zadržava značajne prednosti.

"SAD i dalje imaju BDP po stanovniku višestruko veći od kineskog, a Zapad ostaje dominantan u brojnim segmentima tehnoloških inovacija. Međutim, svijet prolazi kroz period dubokih promjena, koje će imati ozbiljne posljedice ne samo po ekonomiju, nego
i na političke sisteme i raspodjelu moći", upozorio je.

Poseban dio predavanja bio je posvećen položaju Bosne i Hercegovine u novim globalnim okolnostima. Čaušević je podsjetio da se Bosna i Hercegovina nalazi na prostoru gdje se prelamaju različiti politički i ekonomski utjecaji.

"Historijski gledano, najvažniji transferi tehnoloških znanja u Bosnu i Hercegovinu dolazili su iz Zapadne Evrope. Istovremeno, ne smijemo zanemariti saradnju s brzo rastućim ekonomijama Azije, Bliskog istoka i Afrike. Bosna i Hercegovina je područje Evrope na kojem se prelamaju globalne silnice - političke i ekonomske. Moramo biti svjesni tih razlika i strateški odabirati partnere, ne isključujući brzorastuće ekonomije Globalnog Juga", zaključio je Čaušević.

Uvodni govor u predavanje imao je predsjednik ANUBiH Muris Čičić.