Predsjednik Komiteta CIGRE: "Struja mora poskupjeti, ali i država mora zaštititi ugrožene građane"

Predsjednik BH Komiteta CIGRE Zijad Bajramović upozorava da je korekcija cijena električne energije za domaćinstva neizbježna, ali i da vlasti pod hitno moraju zaštititi socijalno ugrožene građane.

Prema aktuelnim procjenama, BiH bi u naredne četiri godine godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Ipak, infrastruktura u postojećem stanju to ne može izdržati.

"Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine", kazao je Bajramović za BHRT.

On je precizirao da je na mrežu već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata, zbog čega su hitni infrastrukturni zahvati prioritet kako ne bi došlo do kolapsa ili blokade novih projekata.

Glavna prepreka ostaje finansiranje. Samo za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine neophodno je osigurati oko tri milijarde konvertibilnih maraka. Bajramović smatra da trenutni tarifni model ne može iznijeti ovaj teret.

"Cijena mora omogućiti pokrivanje troškova proizvodnje i transporta te obezbijediti sredstva za nova ulaganja. Po meni je to neminovnost", istakao je govoreći o poskupljenju struje.

Ipak, naglašava da socijalna komponenta mora biti adresirana.

"Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija", kazao je Bajramović za BHRT.

BiH sve češće gubi status sigurnog izvoznika struje i u pojedinim periodima postaje ovisna o uvozu. Kao razloge Bajramović navodi krizu u sektoru rudarstva, nedostatak adekvatne razvojne politike te potrebu usklađivanja cijena uglja i struje s realnim troškovima.

Pored unutrašnjih problema, vanjski pritisak vrše i stroga pravila Evropske unije, poput mehanizma CBAM koji uvodi takse na emisije ugljika pri izvozu u EU.

Budući da je do 2050. godine predviđeno potpuno zatvaranje termoelektrana, BiH mora ubrzano graditi zamjenske kapacitete, baterijske sisteme za skladištenje i fleksibilne mreže za balansiranje energije.