Poljoprivreda u raljama administracije: Izdvajanja porasla za 79 posto, ali birokratija blokira reforme i isplate

Povodom višegodišnjih optužbi i zahtjeva proizvođača kontaktirali smo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz kojeg su nam dostavili podatke o raspodjeli sredstava, procedurama isplate i mjerama koje provode.

Kako navode iz Ministarstva, novčane podrške temelje se na Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027.

U periodu od 2022. do 2026. godine zabilježen je rast ukupnog iznosa sredstava za 84 miliona KM, odnosno 79,2 posto.

U 2022. godini, prije usvajanja Strategije, Program novčanih podrški iznosio je 106 miliona KM.

Najveći nominalni i procentualni rast ostvaren je između 2022. i 2023. godine, kada su sredstva povećana za 58 miliona KM (54,7 posto). Nakon toga rast je bio umjereniji, te je u periodu 2023-2026. godine program uvećan sa 164 na 190 miliona KM (za 26 miliona KM ili 15,9 posto).

Ipak, iz Ministarstva priznaju da su budžetska izdvajanja samo u početku pratila planove iz Strategije.

U 2024., a naročito u 2025. i 2026. godini, odobreni budžeti sve su više zaostajali za strateški planiranim iznosima. Zbog toga dio planiranih mjera nije mogao biti finansiran u punom kapacitetu, što se posebno odrazilo na mjere ruralnog razvoja, dok se od pojedinih mjera moralo u potpunosti odustati.

Uprkos tome, iz resornog ministarstva naglašavaju da podaci o obimu proizvodnje u sistemu novčanih podrški u periodu 2022-2025. pokazuju trend rasta, što utječe na povećanje izvoza i djelimičnu zamjenu uvoznih roba domaćim proizvodima.

Izrada godišnjeg izvještaja

Odgovarajući na pitanje o praćenju efekata poticaja na uvoz strateških kultura i zaposlenost, iz Ministarstva ističu da redovno izrađuju godišnji izvještaj o stanju u poljoprivredi FBiH.

Taj dokument obuhvata kretanje uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pokrivenost uvoza izvozom, kao i podatke o kretanju radne snage u prehrambenom sektoru.

Kada je riječ o vanjskim procjenama, prije usvajanja važeće Strategije 2021-2027. provedena je nezavisna ex-ante evaluacija, koja je ocijenjena pozitivnom uz konstataciju da su ciljevi, mjere i indikatori jasno postavljeni.

Do kraja ove godine nezavisni vanjski evaluator provest će novu evaluaciju trenutne Strategije, čiji će nalazi poslužiti kao osnova za kreiranje naredne strategije za period 2028-2034. godina.

Na dugogodišnje probleme i tromost sistema u više navrata je upozoravao i predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo, naglašavajući da administrativna kašnjenja direktno tjeraju proizvođače u dugove.

"Nama novac na papiru i priče o povećanju budžeta ne znače ništa ako sredstva ne stignu na vrijeme, kada je sjetva u toku. Poljoprivrednici ne mogu čekati da prođu sve silne administrativne barijere, pravilnici i komisije dok cijene goriva, sjemena i đubriva divljaju. Svake godine slušamo ista opravdanja o procedurama, a na terenu ljudi moraju podizati kredite ili gasiti proizvodnju jer poticaji redovno kasne onda kada su najpotrebniji", isticao je ranije Bićo, naglašavajući da se domaći agrar bez pravovremene podrške ne može nositi s uvoznim lobijima.

Na pritužbe poljoprivrednika da sredstva redovno kasne za proljetnu ili jesensku sjetvu te na optužbe da se time pogoduje uvoznom lobiju, iz Ministarstva odgovaraju da je dinamika isplate uslovljena zakonskim i administrativnim rokovima.

Sve je stvar procedure

Procedura nalaže da se najprije usvoji Budžet FBiH, nakon čega u roku od 60 dana slijedi donošenje Programa novčanih podrški, uz provođenje javne rasprave, pribavljanje institucionalnih mišljenja i objavu u Službenim novinama.

Potom se pristupa izmjenama pratećih pravilnika, što oduzima dodatnih 30 do 60 dana. Tek tada poljoprivrednici podnose dokumentaciju, koju kontrolišu kantonalna i federalno ministarstvo, nakon čega slijede dopune predmeta, terenske provjere i donošenje rješenja.

Iz Ministarstva navode da su pokušali pojednostaviti i ubrzati procedure, ali da njihovi prijedlozi nisu dobili podršku.

Predlagane su izmjene Zakona o novčanim podrškama u sklopu kojih je predlagano ukidanje obrasca za prijavu plana proizvodnje te uvođenje satelitskih snimaka i dronova za bržu kontrolu na terenu, ali ovaj prijedlog nije dobio odobrenje Odbora za poljoprivredu Parlamenta FBiH.

Isplata podrške za mlijeko (model grlo–litar) prijedlog je koji bi omogućio isplatu po grlu u prvom dijelu godine, a po litru u drugom dijelu godine s ciljem brže obrade, odbačen je jer nije dobio saglasnost udruženja poljoprivrednika.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključuju da godišnje obrade više od 30.000 zahtjeva sa skromnim brojem izvršilaca, zbog čega preraspoređuju službenike iz drugih sektora, uz napomenu da se predmeti rješavaju u zakonskim okvirima uz minimalan procenat žalbi i tek nekoliko sudskih presuda godišnje.