Penzioni sistemi pod pritiskom starenja: Samo šest od 55 država ima najvišu ocjenu

Penzioni sistemi širom svijeta suočavaju se s demografskom krizom jer ljudi žive sve duže, a rađa se sve manje djece. To dovodi u pitanje mogućnost isplate penzija budućim generacijama, piše CNBC.

Problem je "ogroman i s vremenom sve izraženiji", rekao je Betermier, izvršni direktor Međunarodnog centra za upravljanje penzijama. Dodao je da neki fondovi imaju članove koji su u penziji gotovo pola stoljeća, a sada imaju 107 ili 108 godina.

"Što je duži životni vijek, to fondovi moraju pokriti više godina, a to je odmah dodatna obaveza", kazao je Betermier za CNBC. "Pomislite na teret koji to nameće sljedećoj generaciji... to je tempirana bomba."

Prema indeksu na koji se poziva CNBC, očekivani životni vijek u dobi od 65 godina u razvijenijim regijama porastao je za 50,9 posto od 1950. godine i sada iznosi oko 20 dodatnih godina. Penzioni fondovi zato moraju finansirati duže penzionerske dane, a radnika koji ih izdržavaju je sve manje.

Šest država s ocjenom A

Marsh i CFA Institute objavili su 20. oktobra 18. godišnji Global Pension Index, koji poredi 55 penzionih sistema u zemljama u kojima živi 66 posto svjetskog stanovništva. Sistemi se ocjenjuju prema adekvatnosti (40 posto), održivosti (35 posto) i integritetu (25 posto).

Najvišu ocjenu A imaju Holandija (85,8), Danska (84,1), Island (84,0), Singapur (82,0), Izrael (81,9) i Australija (80,6), koja je poboljšala prošlogodišnju ocjenu B+.

Prema indeksu, 43 od 55 sistema imaju stopu fertiliteta ispod nivoa zamjene od 2,1 djeteta po ženi, a u 23 je ispod 1,5.

"Penzioni sistemi su pod stvarnim opterećenjem", izjavila je Christine Mahoney iz kompanije Marsh. Mona Naqvi iz CFA Instituta poručuje da se sistemi razlikuju od tržišta do tržišta, ali da se svi suočavaju s istim dugoročnim izazovom: osigurati pouzdan prihod u uslovima kada se demografija i tržišta mijenjaju.

Autori indeksa navode tri mjere koje su potrebne: jasno definisanje ciljeva penzionih sistema, davanje prioriteta finansiranju budućih obaveza i veća fleksibilnost penzionih proizvoda i starosne granice za odlazak u penziju.