Osnivač TikToka ponovo najbogatiji Kinez, ima 100 milijardi dolara

Lista koju svake godine od 1999. objavljuje kineski istraživački institut Hurun pokazuje da su ove godine najviše profitirali poduzetnici iz visokotehnoloških oblasti, dok su bogataši iz potrošačkog sektora i nekretnina na gubitku, prenosi AP.

Prema Hurunu, Zhang je prvi najbogatiji Kinez koji ima toliko novca. Predsjednik Huruna Rupert Hoogewerf istakao je da je ByteDanceov Doubao najkorišteniji AI asistent u Kini. ByteDance je vlasnik i platformi za kratke videe TikTok i Douyin.

"Vještačka inteligencija je najveći pojedinačni pokretač bogatstva na ovoj listi: 160 bogataša, odnosno svaki deseti, sada zarađuje od AI-ja", rekao je Hoogewerf.

Drugo mjesto zauzeo je Zhong Shanshan, vlasnik kompanije za flaširanu vodu, čije je bogatstvo palo za 23 posto, na 61 milijardu dolara (oko 105 milijardi KM). Treći je Robin Zeng, predsjednik kompanije CATL, najvećeg svjetskog proizvođača baterija za električna vozila.

Na listi se prvi put našao i Liang Wenfeng, osnivač kineskog AI startupa DeepSeek, koji je sedmi. Deseti je Chen Tianshi, predsjednik proizvođača AI čipova Cambricon.

Na listi je rekordnih 1.529 osoba s imovinom većom od pet milijardi juana (oko 1,3 milijarde KM), što je 6,6 posto više nego lani. Dolarskih milijardera u Kini je 1.176, što je 155 više nego prošle godine i 176 više nego u SAD-u.

"Ovogodišnji rast bio je polariziran: poduzetnici u oblasti vještačke inteligencije, poluprovodnika i robotike su odskočili, dok se bogatstvo onih u potrošačkom sektoru, nekretninama i tradicionalnoj proizvodnji smanjilo. To je ekonomija dvije brzine", kazao je Hoogewerf.

Najveći pad zabilježio je Lei Jun, predsjednik kompanije Xiaomi, čije je bogatstvo prepolovljeno na 25,1 milijardu dolara (oko 43 milijarde KM).

"Danas, prvi put ikada, nijedan građevinski investitor iz kontinentalne Kine nije među 100 najbogatijih", naveo je Hoogewerf.

Kineska ekonomija je u trećem kvartalu porasla 4,5 posto na godišnjem nivou, a vlasti su za ovu godinu postavile cilj rasta od 4,5 do 5 posto. Dok industrije poput vještačke inteligencije i električnih vozila rastu uz podršku države, domaću potražnju već godinama koči kriza na tržištu nekretnina.