Od januara u Njemačkoj kreće novi model penzijske štednje, država dodaje do 540 eura godišnje
Za naše ljude koji rade u Njemačkoj to znači da bi već od Nove godine mogli plaćati nešto manje poreza i štedjeti za penziju uz veću pomoć države nego dosad.
Novi Altersvorsorgedepot zamjenjuje Riester-penziju, koja je godinama gubila popularnost. Zakon o reformi privatne penzijske štednje Bundestag je usvojio 27. marta, a Bundesrat 8. maja ove godine. Prema pojašnjenju njemačke Vlade, banke i drugi pružaoci usluga nove proizvode mogu nuditi od 1. januara 2027. godine.
Država će na svaki uloženi euro dodavati 50 centi za uplate do 360 eura (704 KM) godišnje, a za uplate iznad toga, do 1.800 eura (3.520 KM), po 25 centi.
Najveća osnovna godišnja podrška tako iznosi 540 eura (1.056 KM). Za svako dijete roditelji dobijaju dodatnih 300 eura (587 KM) godišnje, i to već kad mjesečno uplaćuju 25 eura (49 KM). Ko ugovor potpiše prije 25. rođendana, jednokratno dobija i 200 eura (391 KM).
Razlika u odnosu na Riester je to što se novac može ulagati u fondove i ETF-ove bez obavezne garancije uloga, što donosi veće šanse za zaradu, ali i rizik. Troškovi standardnog depoa ograničeni su na jedan posto godišnje, a pravo na podršku sada imaju i samostalni djelatnici i obrtnici, ne samo zaposleni.
Ko već ima Riester-ugovor, ne mora ništa raditi. Prema njemačkoj Vladi, postojeći ugovori se nastavljaju i ne gase se niti se automatski prebacuju. Od 2027. novi ugovori po starom Riester-modelu neće se moći sklapati, a prelazak na novi depo je dobrovoljan.
Druga velika promjena je porezna reforma ministra finansija Larsa Klingbeila. Vlada je prijedlog usvojila u septembru, a Bundestag ga je u prvom čitanju razmatrao 8. oktobra i poslao Finansijskom odboru. Konačnog glasanja još nema, a nakon Bundestaga zakon mora proći i Bundesrat.
Prema prijedlogu objavljenom na stranici Bundestaga, dječiji doplatak (Kindergeld) bi od januara 2027. porastao s 259 na 267 eura (s 507 na 522 KM) mjesečno, a od januara 2028. na 272 eura (532 KM). Neoporezivi dio dohotka bi se povećao s 12.348 na 12.564 eura (s 24.151 na 24.573 KM) u 2027. godini, a zatim na 12.900 eura (25.230 KM) u 2028. godini.
Paušal za troškove zaposlenih, koji se automatski odbija od oporezive plate, porastao bi s 1.230 na 1.430 eura (s 2.406 na 2.797 KM). Za one koji rade nedjeljom i praznicima povećala bi se granica neoporezivih dodataka s 50 na 75 eura (s 98 na 147 KM) po satu.
S druge strane, porezni odbitak za usluge zanatlija smanjio bi se s 20 na 15 posto, a najveći iznos s 1.200 na 900 eura (s 2.347 na 1.760 KM).
Vlada procjenjuje da bi rasterećenje u naredne dvije godine ukupno iznosilo više od 10 milijardi eura (19,6 milijardi KM). Ipak, na saslušanju u Bundestagu 4. novembra više stručnjaka je kritikovalo reformu, uglavnom zato što ne poništava u potpunosti efekat inflacije na porez, pa bi dio povećanja plata i dalje "pojeo" viši porez.