Novi skok cijena hrane na globalnom tržištu: Logistički poremećaji i suše prijete novim poskupljenjima u BiH

FAO indeks cijena hrane u septembru iznosio je prosječno 136,0 bodova, što predstavlja povećanje od 1,5 posto u odnosu na august te 5,8 posto u poređenju s istim periodom prošle godine.

Rast cijena predvodile su žitarice, čije su cijene skočile za 5,1 posto u odnosu na august, te su sada 17,2 posto više u odnosu na septembar 2025. godine. Porasle su i cijene riže za 1,4 posto, što je rezultat nepovoljnih vremenskih prilika i sezonski smanjene ponude Indica riže.

Kretanja na globalnom tržištu pšenice od posebne su važnosti za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da zemlja uvozi oko dvije trećine pšenice koju troši, najviše iz susjednih zemalja – Srbije, Hrvatske i Mađarske. Svjetske cijene pšenice u septembru su porasle za 6,3 posto, što se pripisuje logističkim ograničenjima u regiji Crnog mora i sušnim uvjetima tokom sjetve u Sjevernoj Americi.

Istovremeno, cijene kukuruza više su za 5,6 posto zbog slabijih prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i smanjenog izvoza iz Brazila.

Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero upozorio je da poremećaji u Hormuškom moreuzu i na Crnom moru, u kombinaciji s klimatskim faktorima, značajno podižu troškove energije, transporta i hrane. Prema njegovim riječima, ako se ovaj trend nastavi, efekti će se ubrzo preliti na maloprodajne cijene hrane, pri čemu su najugroženije zemlje ovisne o uvozu hrane i energenata.

Prema najnovijem FAO izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, očekuje se pad globalne proizvodnje žitarica za 2,1 posto u 2026. godini, na nešto manje od 2,98 milijardi tona. Unatoč padu proizvodnje, FAO je blago povećao prognozu globalne potrošnje žitarica za razdoblje 2026./27. na 2.966 miliona tona. Zbog logističkih poteškoća u transportu kroz Crno more očekuje se pad svjetske trgovine žitaricama za 3,5 posto u odnosu na prošlogodišnji rekordni nivo.

Dodatne pritiske potvrdio je i mjesečni pregled *Market Monitor* sistema AMIS, u kojem se ističe da rastući troškovi transporta, poskupljenje umjetnih gnojiva i kontinuirani logistički poremećaji stvaraju sve nesigurnije tržišno okruženje. Posebna pozornost posvećena je jačanju fenomena El Niño, koji dodatno povećava neizvjesnost u pogledu prinosa, posebno za rižu u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji.

Tokom El Niño epizoda prinosi riže u prosjeku su 1,0 do 1,5 posto niži od očekivanog trenda, dok prinosi pšenice i kukuruza ostaju blizu uobičajenih nivoa, a prinosi soje često rastu za 1,5 do 2,0 posto iznad trenda.