Kineska ekonomija naglo usporila: Rat i slaba domaća potražnja ugrozili planove Pekinga

Prema zvaničnim podacima o bruto domaćem proizvodu (BDP), druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je rast od 4,3% u drugom kvartalu. Ovo predstavlja pad u odnosu na rast od 5% iz prvog kvartala, te pozicionira ekonomiju ispod zacrtanog godišnjeg cilja Pekinga.

Ujedno, ovo su prvi kompletni kvartalni podaci od početka sukoba s Iranom 28. februara, a zabilježeni rast je najniži još od kraja 2022. godine, kada se Kina oporavljala od strogih mjera koje su uvedene zbog pandemije koronavirusa.

Kineske vlasti ne kriju da se suočavaju s ozbiljnim izazovima na više frontova.

"Prisutno je više faktora vanjske nestabilnosti i neizvjesnosti", navodi se u zvaničnom saopćenju Nacionalnog zavoda za statistiku Kine.

Peking se već duže vrijeme bori s dva velika unutrašnja problema.

Cijene novih kuća ponovo su pale u junu za 0,1%, što je ipak neznatno sporiji pad u odnosu na maj.

Maloprodaja je u junu zabilježila blagi oporavak s rastom od 1%, što je ipak bolji rezultat u odnosu na majski pad od 0,6%.

S druge strane, vanjskotrgovinska razmjena Kine i dalje je izuzetno snažna. Vladini podaci pokazuju da je kineski izvoz u junu skočio za čak 27% na godišnjem nivou.

Svjesna situacije, Kina je još u martu smanjila svoj cilj godišnjeg ekonomskog rasta na raspon od 4,5% do 5%. To je najniži postavljeni cilj ove zemlje još od 1991. godine.

Analitičari smatraju da je ovaj oprezniji pristup svjestan potez Pekinga kako bi se zvaničnicima dala veća fleksibilnost u upravljanju ekonomijom u izuzetno nestabilnim globalnim okolnostima.