Kako je Poljska od redova za puter došla do jedne od 20 najvećih ekonomija svijeta

Kako piše britanski Guardian u opširnoj reportaži iz Varšave, ako se izuzmu zemlje izvoznice nafte i finansijski centri, prihodi stanovnika Poljske najbrže na svijetu su se približili nivou zapadnih zemalja. Sredinom 1990-ih iznosili su 40 posto prosjeka Evropske unije, a prošle godine 81 posto.

Nacionalni dohodak Poljske prošle godine je premašio hiljadu milijardi (bilion) dolara, čime je ta zemlja ušla među 20 najvećih ekonomija svijeta. Projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju da će dohodak po stanovniku Poljske uskoro prestići Japan i Španiju.

"Prije četiri decenije bili smo, izvinite na mom engleskom, u dubokim, dubokim g***ima", rekao je za Guardian zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Marcin Bosacki, koji se sjeća da je 1980-ih, nakon škole, i do pet sati čekao u redu za puter i meso, u vrijeme kada je socijalistička vlast uvela vanredno stanje.

Promjene su počele s pokretom "Solidarnost", koji su pokrenuli radnici brodogradilišta u Gdanjsku, i posjetom pape Ivana Pavla II, rodom iz Poljske, svojoj domovini 1979. godine. Poljska je 1990. prihvatila demokratiju, a ulazak u NATO 1999. i Evropsku uniju 2004. godine dodatno je ubrzao rast.

Poljaci se vraćaju kući

Godinama su Poljaci masovno odlazili na rad u inostranstvo, a "poljski vodoinstalater" postao je u Velikoj Britaniji sinonim za stranu radnu snagu u vrijeme rasprava o Brexitu. Danas je situacija obrnuta: svake godine od 2021. iz Velike Britanije ode dvostruko više Poljaka nego što ih stigne. Njemačka je 2024. godine prvi put zabilježila da se više stranaca iz Njemačke doselilo u Poljsku nego obrnuto.

Među povratnicima su i arhitekte Jedrzej Kolesinski i Krzysztof Gornicki, koji su u londonskom sjedištu firme Foster + Partners vodili tim koji je projektovao neboder Varso, s tornjem od 310 metara najvišu zgradu u EU. Sada iz Varšave rade na projektu novog varšavskog aerodroma, koji Guardian opisuje kao najveći infrastrukturni projekt "na zelenoj livadi" u Evropi.

Kraj jeftine radne snage

Godinama su jeftini, a obrazovani radnici privlačili kompanije poput Volkswagena, Cadburyja i banke JP Morgan. Prosječna cijena sata rada u Poljskoj (plata, porezi i ostali troškovi) iznosi 19,10 eura (37 KM), što je i dalje upola manje nego u Njemačkoj i Francuskoj, ali se razlika smanjuje.

Prosječna mjesečna plata od 2004. godine se nominalno više nego utrostručila, na 8.904 zlota (4.100 KM) prošle godine. Neto plata u Varšavi od 2016. porasla je za 120 posto, prema podacima Deutsche Banke, i sada je viša nego u Rimu i Lisabonu. Večera za dvoje u poljskoj prijestolnici sada je skuplja nego u Tokiju, a cijena kapučina se udvostručila.

"Sljedeća faza manje će zavisiti od sustizanja, a više od produktivnosti. Nemamo više nikakvu prednost u cijeni rada. Moramo se fokusirati na produktivnost, tehnologiju, jeftiniju energiju i bolju regulativu", rekao je Rafał Brzoska, milijarder i osnivač kompanije InPost, koja upravlja mrežom paketomata širom Evrope.

Rast ima i svoju cijenu. Dolazak stranog kapitala podigao je troškove života i istisnuo siromašnije stanovnike Varšave, a nejednakost u prihodima među najvišim je u Evropi.

Tehnološke ambicije

Poljska želi postati regionalni tehnološki centar, a u tu svrhu pokrenut je fond od milijardu dolara (1,70 milijardi KM) iz javnog i privatnog kapitala za podršku startupima i kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom (AI).

Među najpoznatijim poljskim uspjesima je ElevenLabs, kompanija vrijedna 11 milijardi dolara (19 milijardi KM) koja razvija tehnologiju za generisanje govora pomoću umjetne inteligencije, a ime je dobila po 11. novembru, Danu nezavisnosti Poljske.

Temelji za to postoje. Na PISA testiranju, koje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) provodi među učenicima širom svijeta, Poljska je iz matematike u samom vrhu Evrope, rame uz rame s Velikom Britanijom, a udio odraslih s visokim obrazovanjem veći je nego u Njemačkoj.

Primjer je i CD Projekt Red, studio koji stoji iza popularnih igara The Witcher i Cyberpunk 2077, a koji je 1990-ih počeo kao uvoznik američkih igara na CD-ovima.

"Krajem 90-ih i početkom 2000-ih postojao je ogroman kompleks manje vrijednosti. Svi mladi su htjeli sustići Zapad", rekao je suizvršni direktor kompanije Michał Nowakowski.

Danas, kazao je, mladi Poljaci više nemaju taj kompleks.

"Mi smo zemlja prave veličine. Ni premala, ni prevelika, bez kompleksa manje vrijednosti. Ništa nas ne koči", zaključio je Nowakowski.