Hrvatski BDP ove godine prvi put preko 100 milijardi eura, Srbija raste 3,6 posto

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je 8. oktobra da Vlada očekuje da će ukupni hrvatski BDP u 2026. godini prvi put premašiti 100 milijardi eura. Rast bi trebao biti oko 2,4 posto, što je dvostruko više od prosjeka Evropske unije i eurozone. Kako je objavila Vlada RH, Plenković je to opisao kao dokaz da Hrvatska i dalje sustiže razvijenije zemlje.

Dva dana kasnije stigla je i ocjena agencije Moody's. Prema saopćenju hrvatske Vlade, Moody's je zadržao kreditni rejting Hrvatske na nivou A3 sa stabilnim izgledima. To je najviša investicijska ocjena koju je zemlja dosad imala.

Agencija je u obrazloženju navela da je Hrvatska ispunila ključne ciljeve Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i podnijela Evropskoj komisiji završni zahtjev za isplatu 2,7 milijardi eura. Moody's također ističe da su reforme penzionog sistema i radnog zakonodavstva povećale ponudu na tržištu rada i da je broj osiguranika rekordan. Javni dug je pao na 56,3 posto BDP-a i do 2027. bi se trebao stabilizovati na oko 56 posto.

U istoj sedmici hrvatska Vlada usvojila je rebalans budžeta. Prihodi su povećani za 853 miliona eura, na 36,6 milijardi, a rashodi za 745 miliona, na 40,6 milijardi eura. Ministar finansija Tomislav Ćorić rekao je da je time manjak državnog budžeta smanjen za 108 miliona eura.

U Srbiji je rast nešto brži, ali neujednačen. U najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) navodi se da je realni BDP Srbije u prvih osam mjeseci 2026. bio veći za oko 3,6 posto nego godinu ranije. Najveći doprinos dale su "ostale" usluge, neto porezi i trgovina. Bilten izdaju Ekonomski institut u Beogradu i Privredna komora Srbije.

Industrija je, međutim, slaba tačka. U avgustu je industrijska proizvodnja bila 0,5 posto manja nego godinu ranije, s rastom samo u rudarstvu i energetici. Od januara do avgusta ukupni rast industrije bio je simboličnih 0,1 posto, a autori to pripisuju snažnim vanjskim pritiscima, među kojima su sankcije, protekcionizam EU i kriza u eurozoni.

Bolje stoji vanjska trgovina. U prvih osam mjeseci robni izvoz Srbije porastao je 8,8 posto, a izvozom je pokriveno 82,3 posto uvoza, naspram 79,1 posto u istom periodu prošle godine. Izvoz raste gotovo isključivo zahvaljujući kapitalnim i intermedijarnim proizvodima, a najveći pojedinačni doprinos daje proizvodnja motornih vozila.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, BDP Srbije je u drugom kvartalu bio veći za 3,8 posto nego godinu ranije, a najviše je raslo građevinarstvo. U prvom kvartalu rast je bio tri posto, a budžetom za 2026. planiran je godišnji rast od tri posto.

Bosna i Hercegovina raste sporije od Srbije, otprilike istim tempom kao Hrvatska. Svjetska banka je početkom oktobra prognozirala da će realni BDP BiH ove godine porasti 2,4 posto, što je 0,1 procentni poen manje nego u junskoj prognozi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, nominalni BDP Bosne i Hercegovine u 2025. iznosio je 58,17 milijardi KM, odnosno oko 29,7 milijardi eura, a realni rast bio je 2,4 posto. Centralna banka BiH sredinom septembra procijenila je rast u drugom kvartalu na 2,2 posto, a za treći kvartal očekuje 2,3 posto. Prema prvoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku, BDP Federacije BiH u drugom tromjesečju realno je porastao 2,5 posto, brže nego u prvom tromjesečju, kada je rast bio 1,9 posto. Prema očekivanjima Svjetske banke, BiH ove godine ne prijeti pad, ali ni snažniji rast, a vidljivije ubrzanje moglo bi doći tek naredne godine.